Odmjeravanje Europske unije i Rusije u kontekstu rata u Ukrajini moglo bi trajno umanjiti europsku industrijsku bazu, upozoravaju dionici ukazujući na rastuću nekonkurentnost i gašenje proizvodnih pogona čija je ponovna reaktivacija upitna.
O ruskim energentima naširoko ovisna Europa na rusku je invaziju Ukrajine odgovorila teškim samoranjavanjem i okidanjem epohalne energetske krize.
>>>Prvi val otkaza u Europi | lista
Ekonomisti, analitičari i izvršni ljudi u proizvodnom sektoru sada upozoravaju da bi, u slučaju da cijene energenata ostanu na nekonkurentnim razinama, šteta mogla postati trajnom.
Ubrzana deindustrijalizacija
Pojedine tvrtke u energetski intenzivnim i zahtjevnim industrijama svoje bi pogone mogle trajno premjestiti na povoljnije lokacije gdje jeftinih energenta ima u obilju. Takva odredišta uključuju Sjedinjene Američke Države gdje je aktualna cijena prirodnog plina oko pet puta manja nego u Uniji.
>>>Zapadnjačke sankcije pune ruske državne kofere
“Mnoge kompanije jednostavno prekidaju proizvodnju,” rekao je Patrick Lammers, član upravnog odbora njemačkog pružatelja komunalnih usluga E.ON na prošlomjesečnoj poslovnoj konferenciji u Londonu.
>>>Valamar Riviera i E.ON Hrvatska dobitnici Nacionalne nagrade za okoliš | GREEN PRIX
“One zapravo zahtijevaju (samo)uništenje” što može voditi brzoj deindustrijalizaciji Europe, upozorio je.
Egzodus
Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da je potražnja europske industrije za plinom u trećem tromjesečju pala za 25% u poredbi s istim razdobljem lani. Analitičari kažu da mjere štednje ne mogu objasniti trend već da se u pozadini krije široko rasprostranjen prekid proizvodnje.
“Činimo sve što možemo kako bismo spriječili smanjenje industrijskih aktivnosti,” rekli su iz Europske komisije, čija je zelena politika uparena s odgovorom na invaziju ključni pokretač negativnog trenda.
>>>EK pregovora o cijenama plina, razvija strategiju oporezivanja i osiromašenja – zime i tmice
Europska industrija svoju proizvodnju već desetljećima usmjerava na lokacije s “konkurentnijom” cijenom rada i troškova, no aktualna energetska kriza ubrzava egzodus.
“Ukoliko cijene energije ostanu toliko povišene da dio europske industrije postane strukturno nekonkurentan tvornice će se ugasiti i preseliti u SAD gdje postoji obilje jeftine energije,” komentirao je analitičar Oxford Economicsa, Daniel Kral.
Prve laste
U ilustraciji trenda, primarni output aluminija u EU kroz godinu se smanjio za milijun tona.
>>>ArcelorMittal gasi visoku peć, zaustavlja proizvodnju čelika u ‘nekonkurentnoj’ Njemačkoj
Proizvodnju je smanjilo ili zaustavilo i svih devet talionica cinka čija je proizvodnja zamijenjena uvozom iz Kine, Kazahstana, Turske i Rusije.
Ponovno pokretanje talionice aluminija košta do 400 milijuna eura pa je, s obzirom na neizvjesne ekonomske izglede i izglednu recesiju, njihova skorašnja reaktivacija neizgledna, rekao je Chris Heron iz industrijskog udruženja Eurometaux.
“Povijesno gledano, ovakva privremena zatvaranja, kada se dogode, postaju trajna.”
Zbilja
Ubrzana erozija industrijske baze uočljiva je u realnom vremenu. Primjerice, prema podacima Europskog vijeća kemijske industrije (Cefic), Europa je ove godine prvi put u povijesti postala neto uvoznicom kemikalija.
Prema podacima Međunarodne udruge za gnojiva, istovremeno je ugašena polovica europske proizvodnje amonijaka, ključnog sastojka umjetnih gnojiva. Izgubljeno je nadomješteno konkurentnijim uvozom.
>>>Fortum prodaje udjel u Uniperu, njemački danak blizu 30 milijardi eura
Veliki norveški proizvođač gnojiva, Yara, kroz godinu je europsku proizvodnju amonijaka smanjio za dvije trećine i trenutačno ne planira povratak prijašnjima razinama.
“Mi pomno pratimo situaciju na tržištu plina i razvijamo pričuvne planove,” napisao je u odgovoru na upit Reutersa generalni direktor tvrtke, Svein Tore Holsether.
Najveća svjetska kemijska grupa, BASF, prošlog je tjedna zastala s planovima izgradnje novih tvornica u Europi propitujući njihovu dugoročnu održivost.
Tvrtka je istovremeno upozorila na opasnost cijenama plina uvjetovanog zastoja u proizvodnji u njemačkom gradu Ludwigshafenu gdje je smješten njezin najveći pogon u Europi.
Pojedine kompanije, uključujući njemačkog proizvođača viskoznih vlakana Kelheim Fibers koji opskrbljuje Procter & Gamble, traže alternativne izvore energije, uključujući “prljave”.
Kelheim, čije je sjedište u Bavarskoj, kroz godinu je proizvodnju smanjio dvaput, a njegova uprava traži državnu pomoć.
“Od 1. siječnja mi ćemo se moći prebaciti na naftu,” rekao je direktor Wolfgang Ott.
“Zelena tranzicija”
Reuters piše da njemačka industrija generalno traži ubrzane dozvole za prijelaz na prljavija goriva, upozoravajući da će u suprotnom morati smanjiti proizvodnju kako bi zadovoljile ciljeve o štednji plina.
>>>Njemački proizvođač toaletnog papira Hakle proglasio stečaj
Tata Chemicals, čije se poslovanje uobičajeno temelji na petogodišnjim planovima, sada ne planira dalje od tromjesečja, rekao je direktor za Europu, Martin Ashcroft. “Ako je ovo strukturna promjena i cijene plina ostanu visoke tri ili četiri godine, postoji realni rizik da će industrijske investicije biti usmjerene drugdje, na mjesta s manjim cijenama energenata.”
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
