Gospodarstvo Unije oporavlja se od pandemijske recesije brže nego što se očekivalo. Zahvaljujući cijepljenju i postupnom ukidanju ograničenja gospodarstvo je u proljeće ponovno počelo rasti, a uzlazni se trend nastavio do kraja ljeta, potaknut ponovnim otvaranjem gospodarstva. Unatoč sve većim preprekama, predviđa se da će tijekom razdoblja obuhvaćenog prognozom gospodarstvo Unije nastaviti rasti, i to po stopi od 5 % u 2021., 4,3 % u 2022. i 2,5 % u 2023. Predviđa se da će stopa rasta u europodručju 2021. i 2022. biti jednaka kao u Uniji, a da će u 2023. iznositi 2,4 %. Ti izgledi uvelike ovise o dva čimbenika: razvoju pandemije bolesti COVID-19 i tempu kojim će se ponuda prilagoditi brzom preokretu u potražnji nakon ponovnog otvaranja gospodarstva.
Europsko gospodarstvo vratilo se na put rasta brže od očekivanog
U drugom tromjesečju 2021. stopa rasta BDP-a u Uniji iznosila je na godišnjoj razini rekordnih 14 %, jednako koliko i rekordni pad BPD-a u istom razdoblju prošle godine tijekom prvog vala pandemije. U trećem tromjesečju 2021. gospodarstvo Unije dosegnulo je razinu proizvodnje prije pandemije i iz oporavka prešlo u rast.
>>>Značajno povoljniji izgledi i intenzivan rast | Proljetna gospodarska prognoza 2021.
Očekuje se da će se taj rast i dalje temeljiti na domaćoj potražnji. Poboljšanje stanja na tržištima rada i predviđeno smanjenje štednje trebali bi pridonijeti kontinuiranom rastu osobne potrošnje. Osim toga, provedba Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) počinje imati važnu ulogu u poticanju privatnih i javnih ulaganja.
Ipak, trend rasta suočava se s novim preprekama. Uska grla i poremećaji u globalnoj opskrbi negativno utječu na aktivnost u Uniji, posebno na vrlo integrirani proizvodni sektor. Osim toga, nakon naglog pada u 2020. cijene energenata, posebno prirodnog plina, prošli su mjesec vrtoglavo narasle i sada su znatno iznad razina prije pandemije. To će se odraziti na potrošnju i ulaganja.
Stanje na tržištu rada trebalo bi se nastaviti poboljšavati
Stanje na tržištima rada u Uniji znatno se poboljšalo zahvaljujući ublažavanju ograničenja u djelatnostima usmjerenima na potrošače. U drugom tromjesečju ove godine u gospodarstvu Unije otvorilo se oko 1,5 milijuna radnih mjesta, mnogi su radnici napustili programe zadržavanja radnih mjesta, a stopa nezaposlenosti se smanjila. Međutim, ukupan broj zaposlenih u Uniji i dalje je bio za 1 % niži od razine prije pandemije.
Nezaposlenost se otad dodatno smanjila. U kolovozu je stopa nezaposlenosti u Uniji iznosila 6,8 %, neznatno više nego krajem 2019. Podaci objavljeni nakon zadnjeg dana prognoze pokazuju da se u rujnu još malo smanjila. Komisijina poslovna istraživanja upućuju na novi manjak radne snage u određenim područjima, posebno u sektorima u kojima aktivnost najviše raste. Što taj problem dulje potraje, to je veći rizik da će ograničiti aktivnost i potaknuti inflaciju zbog pritiska na plaće.
U prognozi se predviđa rast zaposlenosti u Uniji po stopi od 0,8 % ove godine, 1 % 2022. i 0,6 % 2023. Očekuje se da će sljedeće godine zaposlenost premašiti razinu iz razdoblja prije krize i početi rasti 2023. Predviđa se da će se nezaposlenost u Uniji s ovogodišnjih 7,1 % smanjiti na 6,7 % u 2022. i 6,5 % u 2023. Za europodručje se za te tri godine predviđa stopa nezaposlenosti od 7,9 %, 7,5 % odnosno 7,3 %.
Deficiti niži od očekivanih
Bolji izgledi za rast upućuju na niže deficite u 2021. nego što se očekivalo u proljeće. Nakon što u 2020. dosegne 6,9 % BDP-a, ukupni deficit u Uniji trebao bi se 2021. neznatno smanjiti na 6,6 % kao rezultat još uvijek visoke fiskalne potpore s početka godine.
S obzirom na popuštanje mjera potpore i djelovanja automatskih stabilizatora ako se gospodarski rast nastavi, predviđa se da će se ukupni deficit u Uniji prepoloviti na oko 3,6 % BDP-a u 2022. te da će se u 2023. dodatno smanjiti na 2,3 % BDP-a.
Nakon što dosegne oko 92 % u Uniji (99 % u europodručju), očekuje se da će se ukupni udio duga u BDP-u općenito stabilizirati ove godine i početi smanjivati u 2022. te iznositi 89 % BDP-a u 2023. (97 % u europodručju).
Zbog privremenih globalnih cjenovnih pritisaka inflacija je dosegnula najvišu razinu u zadnjih deset godina
Nakon nekoliko godina niske inflacije, snažni oporavak gospodarske aktivnosti u Uniji i mnogim naprednim gospodarstvima prati ponovni rast inflacije koji je premašio predviđanja.
Godišnja inflacija u europodručju povećala se s negativne stope od –0,3 % u zadnjem tromjesečju 2020. na 2,8 % u trećem tromjesečju 2021. Inflacija je u listopadu iznosila 4,1 %, a tu je stopu prethodno dosegnula samo jedanput od početka objavljivanja podataka o inflaciji 1997.
Taj skok inflacije uglavnom je uzrokovan naglim povećanjem cijena energenata, ali i raznim gospodarskim prilagodbama nakon pandemije, što upućuje na zaključak da je trenutačno povećanje stope uglavnom privremeno.
Budući da bi se cijene energenata trebale postupno uravnotežiti, predviđa se da će inflacija u europodručju dosegnuti vrhunac od 2,4 % u 2021., a zatim se smanjiti na 2,2 % u 2022. i 1,4 % u 2023. Očekuje se da će inflacija u Uniji iznositi 2,6 % u 2021., 2,5 % u 2022. i 1,6 % u 2023.
Nesigurnost i rizici koji utječu na izglede za rast i dalje su vrlo visoki
Iako je učinak pandemije na gospodarsku aktivnost znatno oslabio, COVID-19 još nije pobijeđen, a oporavak uvelike ovisi o razvoju te bolesti u Uniji i ostatku svijeta. S obzirom na nedavni porast broja slučajeva u mnogim zemljama, ne može se isključiti ponovno uvođenje ograničenja koja će utjecati na gospodarsku aktivnost. U Uniji je taj rizik posebno prisutan u državama članicama s relativno niskom stopom cijepljenja.
Gospodarski rizici povezani su i s mogućim dugotrajnim učinkom trenutačnih ograničenja u opskrbi i uskih grla.
Glavni rizik koji pozitivno utječe na izglede za rast odnosi se na moguće povećanje učinkovitosti i trajno poboljšanje produktivnosti zbog strukturnih promjena potaknutih pandemijom. U tom pogledu ključna će biti ulaganja potaknuta Mehanizmom za oporavak i otpornost i pratećim strukturnim reformama. Općenito, u prognozi pretežu negativni rizici.
Inflacija bi mogla biti viša od predviđene ako ograničenja ponude budu ustrajnija i ako se povećanje plaća iznad razine produktivnosti prelije na potrošačke cijene.
Izjave članova Kolegija:
Izvršni potpredsjednik nadležan za gospodarstvo u interesu građana Valdis Dombrovskis izjavio je: Europsko gospodarstvo snažno se oporavlja od recesije, a za ovu je godinu predviđena stopa rasta od 5 %. Tomu su očigledno pridonijele mjere koje smo donijeli za ublažavanje posljedica pandemije i promicanje cijepljenja u cijeloj Uniji. No nije trenutak za opuštanje: stanje u vezi s koronavirusom još je nesigurno i postoje određeni rizici koje trebamo uzeti u obzir. Posebno se moramo pozabaviti uskim grlima u lancima opskrbe i visokim cijenama energenata koje će utjecati na brojna kućanstva i poduzeća u cijeloj Europi. Moramo i pomno pratiti inflaciju te prema potrebi prilagoditi svoje politike. Da bismo ostali na dobrom putu, sada se moramo usmjeriti na provedbu planiranih ulaganja i reformi u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost kako bismo ojačali naš ekonomski potencijal.
Povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni izjavio je: Europsko gospodarstvo prelazi iz oporavka u rast, ali se pritom suočava s nekim preprekama. Povijesne političke mjere koje smo poduzeli ublažile su učinak bolesti COVID-19 na radnike i poduzeća, a uspješna kampanja cijepljenja omogućila nam je da od proljeća ponovno otvorimo gospodarstva. To je potaknulo uzlet gospodarstva, što nam s druge strane pomaže da stabiliziramo javne financije. Uz potporu instrumenta NextGenerationEU javna ulaganja trebala bi dosegnuti najvišu razinu u više od deset godina. Tu pozitivnu perspektivu ugrožavaju tri prijetnje: znatno povećanje broja oboljelih od bolesti COVID-19, najizraženije na područjima s relativno niskom razinom procijepljenosti; rast inflacije, uglavnom potaknut porastom cijena energenata i poremećaji u lancima opskrbe koji utječu na brojne sektore. Moramo i dalje biti oprezni i prema potrebi djelovati da nam te prepreke ne zapriječe put prema daljnjem oporavku.
Cijeli dokument: Jesenska gospodarska prognoza 2021.
Grabancijaš priopćenja izvršnog tijela Europske unije od javnog ili poslovnog interesa i značaja prenosi u izvornom obliku uz povremenu izmjenu naslova.