Ukrajinsko gospodarstvo se oporavlja od političke krize, a tamošnje tržište sve je gladnije za stranim ulaganjima. Zemlja poznata kao žitnica Europe više ne nudi samo prilike za investiranje u poljoprivredu, već strani kapital privlači sve razvijenim IT sektorom i energetikom. Stoga ne čudi veliki interes domaćih tvrtki za seminar Kako poslovati s Ukrajinom u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.
„Kada pogledamo robnu razmjenu Hrvatske i Ukrajine unatrag nekoliko godina, možemo reći da se vraćamo na puteve stare slave. Nakon pada međusobnih trgovinskih odnosa 2013. godine, zadnjih par godina bilježimo oporavak. Tako i posljednji dostupni podaci za prvih jedanaest mjeseci prošle godine govore o pozitivnim trendovima i rastu robne razmjene od 17 posto. Tih 77 milijuna dolara više je nego što je zabilježeno za cijelu 2018. godinu“, istaknuo je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Ivan Barbarić otvarajući seminar.
Veleposlanica RH u Ukrajini Anica Djamić je kazala da očekuje sve veći interes hrvatskih poduzetnika za Ukrajinu. „Politički gledano, tamo je nastupio novi trenutak i stavljen je naglasak na gospodarski razvitak i obnovu zemlje. To znači da postoje brojni projekti gdje naše tvrtke mogu sudjelovati kao izvođači ili podizvođači. Naš mentalitet je sličan ukrajinskom, kao i jezik, ali trebat će vam stručna pomoć. Naš cilj je da s minimumom rizika uđete u posao ako vam je tamošnje tržište privlačno“, naglasila je Djamić i pozvala gospodarstvenike da se bez oklijevanja obrate veleposlanstvu i komori ako su zainteresirani za iskorak u Ukrajinu.
Veleposlanik Ukrajine u RH Vasilij Kirilić je poručio da je seminar dobra prilika za razgovor o suradnji na gospodarskom polju. „Često se dogodi da propustimo prilike jer nemamo potrebne informacije. Zato vam želimo predstaviti kakvi su uvjeti poslovanja u Ukrajini. Kod nas postoje univerzalna poslovna pravila i veliko smo tržište s brojnim neiskorištenim mogućnostima“, izjavio je Kirilić.
“Morate imati direktora, otvoren bankovni račun, registriran ured, sređeno računovodstvo i jednom mjesečno davati izvješća. Sve je to u Ukrajini vrlo lako ostvariti,”
Oleksander Borodkin
Investitore čekaju i porezne olakšice
Konkretnije o tim mogućnostima je govorila Oleksandra Nećiporenko iz ukrajinskog Ministarstva za razvoj gospodarstva, trgovine i poljoprivrede. Naglasila je da se Ukrajina oporavlja gospodarski sa stopama rasta BDP-a od preko 3 posto. „U idućih pet godina želimo povećati BDP za 40 posto, stvoriti milijun novih radnih mjesta i privući 50 milijardi dolara stranih investicija. Naša valuta je dosta jaka, a to ide na ruku uvoznicima. U reformama nam je prioritet stvaranje transparentnog tržišta zemljišta, privatizacija u javnom sektoru, reforma tržišta rada, a investitore čekaju i porezne olakšice“, objasnila je Nećiporenko.
O pravnom okviru za poslovanje na ukrajinskom tržištu za inozemne tvrtke i investitore govorio je Oleksander Borodkin iz tvrtke Vasil Kisil i Partneri. „Preko HGK smo doznali koja su najčešća pitanja hrvatskih poduzetnika zainteresiranih za Ukrajinu. Najvažnije je znati s kim poslujete, a to možete provjeriti u našem nacionalnom registru. Tu možete vidjeti o kakvoj se firmi radi te ima li nekakvih sudskih i imovinskih problema. Što se tiče zapošljavanja, ako imate d.o.o. trebate imati dozvolu, dok za predstavništva ona nije potrebna. Morate imati direktora, otvoren bankovni račun, registriran ured, sređeno računovodstvo i jednom mjesečno davati izvješća. Sve je to u Ukrajini vrlo lako ostvariti“, pojasnio je Borodkin, a dotaknuo se i uvjeta potpisivanja ugovora, poreza i carina te sudskih praksi.
„Dvostrukog oporezivanja nema, a sudski procesi u prosjeku traju oko mjesec i pol dana, što znači da i nakon eventualnih žalbi možete očekivati da će vaš spor biti riješen dosta brzo“, zaključio je Borodkin.
Iako se na području Ukrajine nalazi trećina europske obradive zemlje, nisu fokusirani samo na poljoprivredu. Investitore privlače motom „Brains&Grains“ i nude projekte za ulaganja u raznim segmentima gospodarstva, poput IT industrije, energetike i strojogradnje. Poseban naglasak stavljaju na razvoj IT sektora koji je porastao za gotovo 40 puta u posljednjih petnaest godina (sa 110 milijuna dolara u 2003. godini na oko 4,5 milijardi dolara u 2018.), uz kumulativnu prosječnu stopu rasta od 25 posto. Ukrajina ima preko 4.000 tehnoloških tvrtki i oko 200.000 programera kojima se svake godine pridružuje 16.000 novih s preko 200 specijaliziranih obrazovnih institucija. Budući da je tamošnja prosječna plaća tek 350 dolara mjesečno, hrvatske ulagače bi mogla privući upravo jeftina radna snaga.
Uz spomenute sektore, prostor za suradnju postoji i u brojnim drugim područjima poput petrokemijske i kemijske industrije, metalurgije, graditeljstva, infrastrukture, proizvodnje građevinskog materijala i prehrambene industrije.
Hrvatska gospodarska komora krovna je kuća domaćeg poduzetništva koja promiče, zastupa i štiti interese članica u zemlji i inozemstvu već preko 165 godina. Grabancijaš priopćenja HGK od javnog ili poslovnog interesa i značaja prenosi u izvornom obliku uz povremenu izmjenu naslova.