Vlada je u četvrtak usvojila 49 milijardi kuna vrijedan Prijedlog nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji se prostire na više od 1100 stranica te sadrži opis 77 reformi i 152 ulaganja na koja će ta sredstva biti usmjerena.
Europska komisija će sada procijeniti i ocijeniti dokument.
>>>Sažetak nacrta Nacionalnog plana za oporavak i otpornost Hrvatske | dokument
Na sjednici je rečeno da je za oporavak namijenjeno 66 posto (32,15 milijardi kuna), a za otpornost 34 posto (16,5 milijardi) iznosa.
>>>Analiza detektirala osam ključnih nedostataka Nacionalnog plana oporavka i otpornosti
“Riječ je o ključnom dokumentu koji će nam omogućiti da u idućih pet godina iskoristimo više od 47 milijardi kuna za strukturne reforme i ulaganja koja će pridonijeti našem gospodarskom oporavku i učiniti nas otpornijim na buduće krize,” rekao je premijer Andrej Plenković.
Sastavnice Plana oporavka i otpornost
Prema rezimeu na stranicama Vlade Nacionalni je plan strukturiran u 5 sastavnica i jednu inicijativu:
Gospodarstvo – 26,2 milijarde kuna, ili 54% NPOO-a, s podkomponentama:
- jačanje konkurentnosti gospodarstva
- 12,5%, Energetska tranzicija
- 10,2%, Vodno gospodarstvo i gospodarenje otpadom
- 13,4%, Prometni sustav
- 11,3%, Jačanje lanca opskrbe hranom
- 2,0%,
- razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma – 4,5%.
Javna uprava, pravosuđe i državna imovina – 4,36 milijardi kuna, 10% NPOO-a
Obrazovanje, znanost i istraživanje –7,5 milijardi kuna, 15% NPOO-a
Tržište rada i socijalna zaštita – 2,09 milijardi kuna, 4% NPOO-a
Zdravstvo – 2,56 milijardi kuna, 5% NPOO-a
Inicijativa: Obnova zgrada – 5,95 milajrdi kuna, 12% NPOO-a.
Gospodarski oporavak odnosi se prije svega na usmjeravanje investicija na one sektore koji kratkoročno i srednjoročno jamče ubrzan gospodarski rast, očuvanje i stvaranje novih radnih mjesta i temeljna je odrednica prve komponente te inicijative za obnovu zgrada.
>>>Dionici upoznati s očekivanjima, planovima i projektima u NPOO-u za sektor prometa | HGK
Jačanje otpornosti podrazumijeva poduzimanje reformi koje će državne institucije dugoročno učiniti učinkovitijim, racionalnijim i prilagođenijim potrebama gospodarstva i društva u cjelini i temeljna je odrednica preostalih komponenti Nacionalnoga plana.
Potpirivanje BDP-a
Vlada prognozira značajne makroekonomske učinke i realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2021. godini od 5,2%, umjesto 4,9% bez Plana oporavka. Daljnje se ubrzavanje na 6,6% očekuje u 2022. (umjesto 5,2%), da bi stopa s 2023. usporila na 4,1% (umjesto 2,7%), na 3,4% u 2024. godini (umjesto 2,5) i 2,7% u 2025. godini (umjesto 2,5%).
>>>Dionici IT sektora upoznati s okosnicama plana oporavka, detalji o projektima nepoznati | HGK
U odnosu na 2020. godinu, već u 2025. godini provedba Plana oporavka povećala bi BDP kumulativno za dodatnih 4,2% u odnosu na scenarij bez ovoga Plana, navode iz Vlade. Sveukupno bi, u zadnjoj godini provedbe Plana oporavka, odnosno u 2026. godini, BDP trebao biti gotovo 17 milijardi kuna veći nego bez Plana oporavka.
