Bonitetna agencija Standard & Poor’s (S&P) je na petak 13. revidirala i unaprijedila kotaciju dugoročnog suverenog dužničkog rejtinga Hrvatske u stranoj i domaćoj valuti na ‘A-‘ s ‘BBB+’ uz pozitivne izglede čije će ostvarenje nastaviti ovisiti o provedbi gospodarskih reformi i konsolidaciji proračuna.
“Mogli bismo podići rejting ako se vanjski položaj Hrvatske dodatno popravi, primjerice, ako postojano jaki suficiti na tekućem računu gurnu gospodarstvo u poziciju neto kreditora i ako proračunski rezultati značajno nadmaše naša trenutna očekivanja. Štoviše, mogli bismo podići ocjene kad bi se gospodarska struktura diverzificirala od turističkog sektora, primjerice, kroz reforme koje su potaknule hrvatsku gospodarsku konkurentnost i poboljšale produktivnost,” napisali su iz S&P u sukusu pozitivnog scenarija.
S druge strane, izgledi bi mogli biti revidirani na stabilne “ako se gospodarski, proračunski ili vanjski učinak Hrvatske pogorša, ilustrirajući rizike povezane s njezinom uskom gospodarskom bazom i, šire gledano, sugerirajući nedovoljne napore kreatora politika da riješe dugotrajna uska grla gospodarskom rastu. Neto emigracija i starenje stanovništva predstavljaju dugoročne rizike za rast i javne financije Hrvatske”.
S&P prognozira da će gospodarstvo u razdoblju od 2024. do 2027. nastaviti nadjačavati svoje europske parnjake uz prosječni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stopi od 3%.
Kao glavne odrednice navode se visoka ulaganja, snažna potrošnja i trajni doprinos turističkog sektora.
Agencija još jednom prepoznaju ključnu ulogu europskog novca za hrvatski boljitak.
“Očekujemo da će ulaganja potpomognuta financiranjem EU-a učvrstiti rast Hrvatske u razdoblju 2025. – 2026. i ublažiti veći dio potencijalne nestabilnosti koja proizlazi iz međugodišnjih varijacija u turističkim tokovima. Konkretno, Hrvatska ima drugi najveći udio financiranja EU-a u BDP-u, s 24.5 % BDP-a za 2023., raspoređeno u više omotnica. Hrvatska je predvodnik u srednjoj i istočnoj Europi u kontekstu apsorpcije bespovratnih sredstava iz Instrumenta za oporavak i otpornost, a provedba povezanog investicijskog programa odvija se prema rasporedu.”
Izazovi
U osvrtu na kočnice rasta, S&P ističe negativne demografske trendove i tromost produktivnosti. Opadanje i iseljavanje stanovništva koje se od 2011. do 2012. godine smanjilo za gotovo 10% pritom je prepoznato kao ključni strukturni izazov potencijalu rasta.
U kontekstu restrikcija citirana je i otvorenost, odnosno izloženost hrvatskog gospodarstva “promjenjivim raspoloženjima u globalnom gospodarstvu i stalnim geopolitičkim rizicima”.
“To uključuje potencijalno usporavanje gospodarstva koje bi moglo utjecati na važan hrvatski turistički sektor. S tim u vezi, pogoršanje raspoloženja potrošača u kontinentalnoj Europi moglo bi ograničiti gospodarsku proizvodnju Hrvatske u kratkom roku, posebice jer turizam čini oko 20% ukupne proizvodnje. Osim toga, Hrvatska usmjerava oko 25% svog robnog izvoza u Njemačku i Italiju, što je čini ranjivom na gospodarska kretanja u tim ključnim trgovinskim partnerima EU-a.”
S&P ističe nadprosječni rast hrvatskog gospodarstvo u razdoblju od 2021. do 2023. godine.
“Konkretno, tijekom 2021. – 2023. hrvatsko gospodarstvo raslo je godišnjim prosjekom od 7.6%, što je treća najviša stopa rasta unutar EU-a i dvostruko više od prosjeka EU-a. Proširenje je omogućilo hrvatskom BDP-u po stanovniku da dosegne 76% prosjeka EU-a 2023., u poredbi sa 70% u 2021. godini. Predviđamo da će hrvatski BDP po stanovniku porasti za 25% između 2023. i 2026., što bi trebalo rezultirati kontinuiranom konvergencijom dohotka s naprednijim kolegama iz eurozone,” prognoziraju iz S&P.
U nastavku pročitajte priopćenje Vlade RH u kojem premijer Andrej Plenković i ministar financija Marko Primorac pozdravljaju i komentiraju povijesne uspjehe.
Plenković: Povijesna A kategorija kreditnog rejtinga potvrda je iznimnog napretka Hrvatske
Agencija Standard & Poor’s večeras je povećala dugoročni rejting Hrvatske s razine BBB+ s pozitivnim izgledima, na razinu A-, s pozitivnim izgledima, tj. u “iznadprosječnu kreditnu kvalitetu”. Dostizanje A kategorije kreditnog rejtinga predstavlja ostvarenje jednog od ključnih ciljeva iz Programa Vlade u 3. mandatu.
S&P navodi kako su rastu rejtinga najviše pridonijeli pozitivni gospodarski pokazatelji, fiskalna konsolidacija, uspješna realizacija Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), kao i politička stabilnost koju osiguravaju Vlada i parlamentarna većina. Ističe se da uz ključne politike usidrene unutar NPOO-a, Vlada nastavlja s provedbom reformi i investicija koristeći europska sredstva, što ima potencijal jačanja gospodarske otpornosti, poboljšanja produktivnosti i jačanja ukupnog poslovnog okruženja.
“U 5 i pol godina napredovati od neinvesticijske razine (BB+) do A- investicijskog kreditnog rejtinga ogroman je iskorak za Hrvatsku, na koji možemo biti ponosni. Uz članstvo u schengenskom prostoru i europodručju, Hrvatska je sada i po razini kreditnog rejtinga pozicionirana u najuži krug zemalja. To je izuzetno pozitivan signal sigurnosti za sve strane i domaće ulagače, kao i za povjerenje međunarodnih financijskih institucija. Gospodarski rast, odgovorno vođenje javnih financija i investicije uz apsorpciju europskih sredstava bili su glavni trokut djelovanja Vlade u proteklih osam godina. U tome smo uspjeli unatoč svim krizama, u kojima smo očuvali socijalnu koheziju te snažno stali uz građane i gospodarstvo. S&P posebno prepoznaje političku stabilnost kao ključan faktor za sva strateška postignuća, kao i daljnju provedbu reformi i investicija u našem trećem mandatu. Hrvatska je na dobrom putu, a naš temeljni prioritet ostaje provedba politika za još kvalitetniji život naših sugrađana,” izjavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
S&P zaključuje da je u trogodišnjem razdoblju 2021.–2023. hrvatski BDP prosječno rastao 7.6%, odnosno više nego dvostruko brže od prosjeka EU-a, a prognoziraju i prosječan rast od 3% u razdoblju 2024.-2027. Uz proračunsku ravnotežu, pozdravljeni su napori Vlade u pogledu daljnjeg smanjenja udjela javnog duga, i to na razinu ispod 60% BDP-a.
U pogledu postizanja energetske sigurnosti, S&P ističe da je Hrvatska u protekle tri godine diverzificirala svoje izvore energije ponajprije zahvaljujući izgradnji LNG terminala na Krku.
“Izuzetno smo zadovoljni ovakvim ishodom i porukama koje je agencija Standard and Poor’s navela u svom izvješću gdje je istaknuto kako je pojačana integracija Hrvatske s europskim i globalnim političkim partnerima potaknula provedbu reformi, donijela šira institucionalna poboljšanja u gospodarstvu i državi u cjelini. Ovaj izniman uspjeh rezultat je pozitivnih kretanja i reformskih iskoraka ne samo na ekonomskom i financijskom polju, nego i brojnim drugim područjima. Nastavljamo ići putem odgovorne fiskalne politike, gospodarskog rasta i ubrzanog korištenja europskih sredstava,” izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac.
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.