Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravio je u službenom posjetu Svetoj Stolici. Sa Svetim Ocem Franjom i državnim tajnikom Svete Stolice kardinalom Pietrom Parolinom razgovarao je o programu hrvatskoga predsjedanja Vijećem EU-a, odnosima Hrvatske i Svete Stolice, situaciji u jugoistočnoj Europi te ostalim, globalno važnim temama poput međureligijskog dijaloga, demografskih izazova, borbe protiv siromaštva i društvene isključenosti te klimatskih promjena.
Ovo je drugi službeni posjet predsjednika Vlade Plenkovića u mandatu, nakon posjeta 2017. godine. Premijer Plenković kazao je da se radi o dvije različite prigode. Dok je prvi posjet u prigodi kraja prve godine njegovoga mandata na čelu hrvatske Vlade, drugi službeni posjet dolazi u trenutku hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije.
>>>Crkvar Plenković primio predstavnike Vijeća biskupskih konferencija Europske unije
Stoga je današnji sastanak iskoristio kako bi izvijestio Svetoga Oca o predsjedanju Hrvatske Vijećem Europske unije, prioritetima u tih šest mjeseci te ostalim temama važnim za budućnost Europe i Hrvatske – od gospodarskih i infrastrukturnih pitanja, do povezivanja, pitanja sigurnosti i globalnim temama.
Bilo je riječi, dodao je, i o temama o kojima Sveti Otac posebno vodi računa, kao što je borba protiv nejednakosti na globalnoj razini, suzbijanje siromaštva, klimatske promjene i pitanje društvene solidarnosti.
Odnosi Hrvatske i Svete Stolice dobri i kvalitetni, bez otvorenih pitanja
Odnosi između Hrvatske i Svete Stolice ocijenjeni su zaista dobrima i kvalitetnima, bez otvorenih pitanja, kazao je premijer Plenković koji je i ovu prigodu iskoristio da Svetoga Oca pozove u posjet Hrvatskoj.
>>>Plenković primio apostolskog nuncija Pinta, naglasio privrženost Svetoj Stolici
Novinare je zanimalo je li na sastanku bilo riječi o kanonizaciji kardinala Alojzija Stepinca, a premijer Plenković kazao je da je i Svetome Ocu i kardinalu Parolinu ponovio stav Hrvatske te dodao kako očekuje da se cijela procedura dovrši u okviru Katoličke crkve.
Razgovarali su i o situaciji u regiji te u tom kontekstu najavljenom Zagrebačkom summitu, koji će se održati u svibnju, tijekom hrvatskoga predsjedanja Vijećem EU, a čija će glavna tema biti perspektiva daljnjeg proširenja EU na zemlje jugoistoka Europe.
>>>Božićne čestitke premijera Plenkovića građanima, kardinalu Bozaniću i nadbiskupu Puljiću
“Šaljemo jednu snažnu poruku nama susjednim državama, poruku Hrvatske koja je jedina iz skupine zemalja jugoistočne Europe prešla za drugu stranu stola prije sedam godina i sada predsjeda Europskom unijom”, rekao je predsjednik Vlade i dodao da se radi o izrazito važnim postignućima Hrvatske.
Istaknuo je da Hrvatska želi taj summit u 2020. učiniti temeljem za dinamičnije odnose svih država jugoistoka Europe s Europskom unijom.
“Naravno da to nailazi na odobravanje jer dijelimo stav da samo agilnom politikom i aktivnim uključenjem možemo potaknuti reformske procese, dosegnuti vrijednosti i standarde i, naravno, gospodarske i institucionalne reforme koje su nužne. S te sam strane izrazio i naša očekivanja da se, uoči Zagrebačkog summita, se riješi i pitanje otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom”, poručio je premijer Plenković.
Uz predsjednika Vlade u službenom posjetu Svetoj Stolice bili su i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat te ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.
Sveta Stolica i Hrvatska žele stabilnost i napredak Bosne i Hercegovine
Bilo je riječi i o Bosni i Hercegovini, a premijer Plenković istaknuo je da Hrvatska izrazito vodi računa o odnosima s tom zemljom, posebno o položaju Hrvata kao ravnopravnog, konstitutivnog naroda, te dodao da i o toj temi nailazi na razumijevanje u Svetoj Stolici.
Podsjetio je da je s državnim tajnikom kardinalom Parolinom o toj temi detaljnije razgovarao tijekom njegovoga posjeta Hrvatskoj 2017. godine.
“Oni su u cijelosti informirani o svemu što se događa, znaju naše pozicije, shvaćaju koliko je to nama važno, razumiju položaj Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda, žele prije svega stabilnost, dijalog i napredak Bosne i Hercegovine”, kazao je premijer Plenković.
>>>Plenković razgovarao s predstavnicima Crkve o kvalitetnoj socijalno-kulturno-obrazovnoj suradnji
Novinare je zanimalo i što je premijer Plenković poklonio papi Franji, a premijer je kazao da mu je ovoga puta poklonio raspelo hrvatskoga kipara Damira Mataušića te Drugi beramski brevijar, a od Svetoga Oca dobio je medalju s ključnim porukama solidarnosti i suradnje te nekoliko njegovih knjiga i tiskani primjerak Povelje o ljudskom bratstvu koju su papa Franjo i veliki Imam kairskog sveučilišta Al-Azhar potpisali 4. veljače prošle godine.
Hrvatski model suradnje s vjerskim zajednicama primjer drugim zemljama
Premijer Plenković prije nekoliko je dana sudjelovao na Međunarodnoj konferenciji “Ljudsko bratstvo – temelj sigurnosti i mira u svijetu”, u organizaciji Lige Muslimanskog Svijeta (Rabita) i Mešihata Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj u suradnji s Hrvatskom biskupskom konferencijom, a u okviru programa predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije, nakon koje je u Banskim dvorima primio generalnog tajnika Lige šeika dr. Muhammeda bin Abdula Karima Al Issu te predstavnike Islamske zajednice u Hrvatskoj, na čelu s predsjednikom Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftijom Hasanovićem.
“Na taj smo način poslali jednu veliku poruku da kroz naše predsjedanje ne samo da koristimo jedan jako dobar model koji imamo u odnosu između hrvatskih vlasti i Islamske zajednice u republici Hrvatskoj, nego taj model služi i kao primjer drugim europskim zemljama”, poručio je premijer Plenković.
>>>Pokret za sekularnu Hrvatsku pozvao na odvajanje crkve od države, reviziju vatikanskih ugovora
Upitan je li sa Svetim Ocem razgovarao o statusu Kotorske biskupije, predsjednik Vlade rekao je da jest te pojasnio da je tu temu detaljnije otvorio ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u razgovoru s kardinalom Parolinom.
Razgovarali su i o globalnom problemu migracija, odnosno kako prevenirati nezakonite migracije i kako urediti one zakonite te kako izbjegavati situacije u kojima zemlje koje su pogođene ratovima, siromaštvom i drugim nestabilnostima utječu na velika migracijska kretanja koja su značajno izmijenile političku arhitekturu Europe prije pet godina.
Najintenzivniji period hrvatske vanjskopolitičke aktivnosti
U kontekstu ovoga posjeta, koji dolazi u trenutku hrvatskoga predsjedanja Vijećem EU-a, predsjednik Vlade podsjetio je na brojne europske aktivnosti u proteklih šest tjedana, između ostalih izdvojivši sastanak s talijanskim premijerom Conteom, njemačkom kancelarkom Merkel, francuskim predsjednikom Macronom, sastanak na vrhu Prijatelja kohezije u Portugalu, predstavljanje hrvatskoga predsjedanja u Strasbourgu, posjet predsjednika Europskoga vijeća Charlesa Michela, kao i cijele Europske komisije Hrvatskoj.
“Ovo je jedan od najintenzivnijih perioda hrvatske političke, diplomatske i vanjskopolitičke aktivnosti uopće”, poručio je predsjednik Vlade Plenković.
Susret s Parolinom
Predsjednik Vlade Plenković sastao se i s državnim tajnikom Svete Stolice kardinalom Pietrom Parolinom. Razgovarali su o daljnjem jačanju suradnje Hrvatske i Svete Stolice, dijalogu koji Vlada RH vodi s Katoličkom Crkvom i vjerskim zajednicama u Hrvatskoj te prioritetima hrvatskog predsjedanja, kao i nadolazećem Zagrebačkom sastanku na vrhu koji će odrediti daljnu dinamiku proširenja EU-a.
Uz predsjednika Vlade u službenom posjetu Svetoj Stolice bili su i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat te ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.
Grabancijaš priopćenja Vlade Republike Hrvatske od javnog ili poslovnog interesa i značaja prenosi u izvornom obliku uz povremenu izmjenu naslova.