Hrvatska će tijekom svoga predsjedanja Vijećem EU-a nastojati pomiriti osjećaj frustriranosti u zemljama jugoistoka Europe zbog sporosti integracijskog procesa s jedne, i veliku rezerviranost prema proširenju u nekim članicama EU-a s druge strane, te realno sagledati kakav se kalendar budućih događaja može očekivati u sljedećem desetljeću, izjavio je u petak u Poznanju hrvatski premijer Andrej Plenković.
“Zemlje jugoistoka Europe imaju velike ambicije, ali sve dijele frustraciju zbog sporosti procesa. Istodobno u nekim zemljama EU-a, među kojima nije Hrvatska, imaju dosta velike rezerve i žele puno postupniji proces”, rekao je Plenković nakon završetka sastanka na vrhu Berlinskog procesa, inicijative koja je osmišljena da se uslijed zamora od proširenje ne ugase posve napori na približavanju EU-u zemalja jugoistočne Europe.
>>>Brnabić: Plenković će obići cijelu regiju i vjerujem da ćemo imati dobre razgovore
“Imamo političku i predvodničku ulogu da pokušamo pomiriti ta dva osjećaja koji trenutačno postoje i na jedan realan i trezven način vidjeti što možemo očekivati za naše susjede u sljedećem desetljeću”, dodao je Plenković.
“Želim da taj summit u Zagrebu, 20 godina nakon prvog takvog summita, bude referentan i konkretan, kako europska perspektiva ne ostane samo eufemizam”
Andrej Plenković
Summit Zemalja EU-a i jugoistoka Europe u Zagrebu
Plenković ističe da će stoga Hrvatska tijekom svoga predsjedanja Vijećem EU-a u svibnju sljedeće godine organizirati summit zemalja EU-a i jugoistoka Europe, koji će biti “prigoda da realno sagledamo što se može učiniti u pogledu dinamike svake od tih zemalja u smislu približavanja Uniji u sljedećih deset godina, u kontekstu novih institucija EU-a, novog proračunskog okvira i promijenjene atmosfere i raspoloženja prema proširenju u velikim članicama Unije”.
>>>Veliko neslaganje odgodilo odluku o otvaranju pristupnih pregovora, Cipar zaprijetio vetom
Plenković je najavio da će se Hrvatska vrlo pažljivo i detaljno pripremiti za taj summit, da će on posjetiti sve zemlje u jugoistočnom susjedstvu i razgovarati s ključnim partnerima EU-a.
“Želim da taj summit u Zagrebu, 20 godina nakon prvog takvog summita, bude referentan i konkretan, kako europska perspektiva ne ostane samo eufemizam”, rekao je Plenković.
Plenković ocjenjuje kako je Berlinski proces, pokrenut 2014. godine, hvalevrijedan potez kako bi se popunila praznina nastala u procesu približavanja zemalja jugoistočne Europe, a koja se nije smjela dogoditi.
Prije 20 godine, u studenom 2000. u Zagrebu na prvom summitu čelnika EU-a izvan EU-a, pokrenut je dijaloga sa zemljama jugoistočne Europe kako bi ih se što prije integriralo. Tri godine nakon toga, u lipnju 2003. održan je drugi summit EU-zapadni Balkan, a nakon toga trebalo je čekati puno 15 godina, do summita u Sofiji prošle godine.
>>>Merkel i Duda udarili kontru Macronu, podržali nastavak proširenja na zapadni Balkan
Nade u brže približavanje tih zemalja EU-u na summitu u Sofiji ugasio je francuski predsjednik Emmanuel Macron kazavši da nema ništa od proširenja dok se EU iznutra ne reformira kako bi bila efikasnija. Isto je ponovio i prije nekoliko dana.
