Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je u četvrtak 9. sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj. Govoreći o iskustvima i potencijalu, premijer je naveo da se poredbom kretanja plaća i cijena u novim državama članicama Europske unije iz srednje Europe u razdoblju od uvođenja eura do danas može zaključiti da su se bruto plaće povećale znatno više od razine cijena, što sugerira da je životni standard građana u tim državama zamjetno porastao nakon uvođenja eura.
>>>Plenković: cilj je da se sve pripremi za uvođenje eura 1. siječnja 2023. godine | Changeover plan
Plenković je kao konkretan primjer naveo Sloveniju gdje je euro uveden 2007. godine otkad su bruto plaće porasle za 48%, a cijene za 26%.
Povoljni su pokazatelji i za ostale države članice – u Slovačkoj su od uvođenja eura do danas plaće porasle za 54%, a cijene 20%, u Estoniji za 74%, a cijene 25%, a u Latviji za 67%, a cijene 10%. Euro je posljednja uvela Litva 2015. godine, a od tada do danas bruto plaće u Litvi porasle su za 59%, a cijene za 10%.
Za usporedbu, u razdoblju od 2015. do 2020. u Hrvatskoj bruto plaće su porasle za 9%, a cijene za 3%, izjavio je premijer čije su tvrdnje u opreci s pojedinim istraživanjima, uključujući ono Europskog sindikalnog instituta (ETUI) koje je ustanovilo da je Hrvatska među šest zemalja EU-a u kojima su plaće danas manje nego prije 10 godina.
>>>Potpora euru na 48 posto | izvješće Standardnog Eurobarometra za Hrvatsku
Premijer je u govoru napomenuo da uvođenje eura nije jedini razlog zbog kojeg je životni standard u spomenutim državama porastao, “ali je svakako tome pridonijelo pozitivnim utjecajem na efikasnost, konkurentnost i otpornost njihovih gospodarstava.”
