Poduzetnik Henryk Kaminski je na povećanje minimalne plaće u Poljskoj odgovorio automatizacijom pojedinih uloga u obiteljskoj tvornici plastike, ukazujući da bi politika usmjerena na poboljšanje životnog standarda mogla dovesti do rasta cijena i o(t)puštanja na tržištu rada.
Vladajuća stranka u Poljskoj, Pravo i Pravda (Pis), ovog je mjeseca krenula s prvom rundom povećanja minimalca koji bi se do 2023. godine trebao udvostručiti i iznositi 4,000 poljskih zlota (oko 7,000 kuna). Aktualni minimalac je sa siječnjem povećan za 15% na 2,600 zlota (oko 4550 kuna).
>>>Von der Leyen garantira EU minimalac, parlamentarno zakonodavstvo i opušteniju fiskalnu politiku
Pojedini poduzetnici suočeni s promjenom “paradigme o konkurentnosti” izgubljeno pokušavaju nadoknaditi investiranjem u nove tehnologije i automatizaciju. Na primjeru obitelji Kaminski i njihova Kon-Plasta, potencijalni posao je izgubilo osam ljudi, po dvoje u svakoj od četiri smjene, nakon što je tvornica u Starom Mjestu opremljena novim mašinama za tiskanje plastike.
“Implementacija ove vrste automatizacije donosi uštedu od osam ljudi,” rekao je Kaminski koji svojim radnicima isplaćuje više od minimalca te je nakon usvajanja novog zakona povećao plaće. Njegova tvornica bilježi rast narudžbi, no on se uslijed rasta cijene rada umjesto zapošljavanja odlučio za strojeve.
Nedavna studija Randstada, tvrtke posvećene ljudskom potencijalu i resursima, sugerira da će oko četvrtina poljskih kompanija ovisnih o crkavicama u siječnju zaustaviti zapošljavanje, dok će ih mrvicu manje od petine smanjiti broj radnika.
“Politika digniteta”
Građani su nacionalistima PiS-a, često sukobljenima s Europskom komisijom, povjerenje za drugi mandat dali na izborima u listopadu, dobrim dijelom zahvaljujući zavjetu da će popraviti životni standard “običnih ljudi”. Stranka je ususret izborima dobila svesrdnu podršku za socijalno osviještenu politiku čiji je cilj osnažiti kupovnu moć obitelji, uključujući naširoko hvaljeni 500+ program dječjeg doplatka.
Povećanje minimalca također je dio “politike digniteta” PiS-a koji kaže da želi dokinuti ekonomiju temeljenu na jeftinom radu i kupovnu moć Poljaka približiti zapadnom susjedstvu.
>>>ETUC pozvao Komisiju da javne natječaje otvori isključivo kompanijama s pristojnim plaćama
Za sličnom su politikom povećanja minimalca u posljednjim godinama posegle i vlade Mađarske te Češke Republike gdje su, kao i u Hrvatskoj, plaće dugo bile ispod ili su ostale na granici siromaštva zbog financijske krize i neoliberalnog orgijanja Komisije u mandatu predsjednika Joséa Manuela Barrosa čiji je djelovanje rezultiralo općim gubitkom tradicionalnih ugovora o radu i aktualnom, “prekarnom ekonomijom” u kojoj velik broj ljudi jedva jedvice krpa kraj s krajem.
Suočena s opisanim, teškim strukturnim promašajem, aktualna Komisija Ursule von der Layen traži zakonodavni okvir koji bi omogućio poravnanje donje granice cijene rada širom EU-a, izgledno i prema prvim konturama kroz obvezu uvođenja minimalca u iznosu od 60% prosječne plaće.
>>>‘Utrka do vrha’: prvi koraci prema minimalcu u iznosu 60% prosječne plaće
Sylwia Michalak, 40 godišnja radnica Kon-Plasta, kaže za Reuters da priželjkuje rast minimalca u bržem tempu i kraćem roku nego što je to zacrtala vlada. “To nama nije dovoljno za sve što trebamo. Kad ne bih imala 500+ i druge doplate za djecu bilo bi mi teško jer sam samohrana majka,” rekla je.
Na prekarnu situaciju prekarnih i slabo plaćenih radnika upozorava i šef Saveza svih poljskih sindikata (OPZZ) Andrzej Radzikowski.
“Ova minimalna plaća (…) imajte na umu da je iznos od 2,600 zlota bruto pa vam u rukama ostaje manje od 2,000,” rekao je. “Stoga obitelj s dvoje ljudi na minimalcu i s dvoje djece (…) ima prihode koji su ispod granice siromaštva.”
“Implementacija ove vrste automatizacije donosi uštedu od osam ljudi,”
Henryk Kaminski
Uzbuna
Iako je povećanje plaća želja apsolutne većine Poljaka od kojih prema podacima firme Sedlak & Sedlak 98% zarađuje manje od prosječne plaće u Njemačkoj, pojedini ekonomisti i poduzetnici upozoravaju na neželjene nuspojave.
“Značajno povećanje minimalne plaće će kratkoročno imati velik utjecaj na inflaciju (…) trpjet će usluge ovisne o zapošljavanje niskokvalificiranih radnika, što znači povećanje cijena,” komentirao je Krystian Jaworski, stariji ekonomist pri Credit Agricole CIB.
>>>Šest zahtjeva EFFAT-a s naglaskom na poruku ‘ljudi prije profita’
Inflacija je u Poljskoj prve ozbiljnije tendencije rasta pokazala prošlog prosinca kad se na mjesečnoj razini popela za 3,6%, daleko iznad očekivanja i predviđanja u anketama. Analitičari ING-a su za trend okrivili dolazeće povećanje minimalca.
Brojni ekonomisti predviđaju rast inflacije od 4% u prvom tromjesečju 2020. godine s porastom cijena koje u pravilu najviše pogađaju najsiromašnije.
“Ja dobivam više na poslu, za mene oko 500 zlota (mjesečno),” rekao je 23-godišnji Daniel Nowak s druge strane pulta u supermarketu gdje radi. “Ja mogu kupiti više stvari, ali su cijene roba također otišle gore pa sve skupa ne osjetim tako puno.”
>>>EGSO ‘objeručke’ prihvatio od hrvatske Vlade neizrečenu Europu blagostanja
Pojedini analitičari očekuju i negativne trendova u stvaranju novih poslova. Credit Agricole procjenjuje da će s najavljenim rastom plaća zaposlenost u 2024. godini biti 3.5% manja nego što bi to bilo s razinom minimalca iz 2019. godine. Postotci pretočeni u brojke podrazumijevaju oko 200,000 radnih mjesta.
“Prema procjeni udruga poslodavaca (…) ovako oštro povećanje može poduzetnike natjerati na bijeg u sivu zonu ili pokušaje smanjenja radnih sati,” rekao je Piotr Podgorski, potpredsjednik Poljske federacije poduzetnika i zaposlenika, Przedsiebiorcy.pl.
Kaminski potvrđuje poriv za novim uštedama, u njegovom slučaju kroz optimizaciju proizvodnje. “Ove godine automatiziramo, za sljedeću godinu promišljamo o redizajnu kako bi postigli bolje troškove proizvodnje.”
Grabancijaš/Reuters
