Mađarska i Poljska zatražile su u utorak da se zakon o uvođenju minimalne efektivne stope poreza na dobit od 15 posto donese istodobno s zakonom koji bi propisao da digitalne tvrtke plaćaju poreze u zemljama u kojima ostvaruju dobit, a ne tamo gdje im je sjedište.
>>>Yellen: nazire se kraj utrke prema dnu, globalni korporativni porez prihvatilo je 130 nacija
Budimpešta i Varšava usprotivile su se u utorak na sastanku ministara financija država članica EU-a da se prijedlog o minimalnoj stopi poreza na dobiti donese brzo kako bi se mogao početi primjenjivati od početka sljedeće godine.
>>>Komisija hita s usvajanjem minimalnog poreza na dobit
Riječ je o povijesnom međunarodnom dogovoru pod okriljem OECD-a koji je u listopadu prošle godine dogovorilo 137 zemalja svijeta.
Dva stupa
Dogovor ima dva stupa, prvi je velike digitalne kompanije plaćaju porez na dobit tamo gdje ga ostvaraju, a ne tamo gdje im je sjedište minimalna efektivna stopa poreza na dobit od 15 posto, a drugi stup predviđa minimalnu stopu poreza na dobit od 15 posto. Prvi stup još nije do kraja razrađen i trebao bi biti predstavljen u srpnju.
Europska komisija je 22. prosinca predložila direktivu kojom bi se dogovor o drugom stupu pretvorio u europski zakon.
>>>EP izglasao epohalna pravila o objavljivanju korporativnog poreza na dobit
Prijedlog sadržava zajednički set pravila za izračun globalno dogovorne stope od 15 posto kako bi se ta stopa dosljedno primjenjivala u cijeloj Uniji. Prema prijedlogu uvodi se minimalna efektivna porezna stopa od 15 za sva poduzeća čiji godišnji prihod iznosi najmanje 750 milijuna eura.
Globalna perjanica
Francusko predsjedništvo je predložilo da se ta direktiva usvoji do sredine godine i da se počne primjenjivati od početka sljedeće godine, čime bi Europska unija bila prva u svijetu koja primjenjuje globalni dogovor o minimalnoj stopi poreza na dobit.
Ali za to je potreban konsenzus svih država članica, a Mađarska i Poljska, koje su potpisale globalni dogovor, u utorak su se usprotivile da se ide samo s drugim stupom.
>>>Irska kapitulirala, odustala od poreznog dampinga u kojem je uživala desetljećima
“Poljska ne može podržati da EU jednostrano uvede minimalnu stopu, a da se po strani ostavi prvi stup jer bi to smanjilo njezinu konkurentnost. Stoga, mi insistiramo na našem prijedlogu da dva stupa budu pravno povezana”, rekao je poljski veleposlanik pri EU-u Arkadiusz Plucinski.
Mađarski ministar financija Mihaly Varga je rekao da bi europski zakon samo o drugom stupu smanjio politički pritisak na treće zemlje da primjenjuju prvi stup.
Neshvatljivi potez
Francuski ministar financija Bruno Le Maire, koji je predsjedao sastankom ministara financija, ocijenio je potez Mađarske i Poljske neshvatljivim.
“Ne možete prihvatiti dogovor OECD-a, a kada se taj isti dogovor pretoči u direktivu s potpuno istim odredbama, onda kažete da dogovor više ne vrijedi”, rekao je Le Maire.
>>>Trgovanje emisijama, carine na ugljik i rezidualna dobit u prijedlogu za punjenje EU proračuna
Unatoč tome, Le Maire je najavio da će o tome razgovarati kako bi se došlo do konsenzusa do kraja francuskog predsjedanja Vijećem EU-a.
Pozitivan efekt na Hrvatsku
Hrvatski ministar financija Zdravko Marić rekao je da Hrvatska podržava prijedlog direktive o minimalnoj stopi poreza na dobit.
“Mi smatramo da će to imati pozitivne efekte i na našu proračunsku situaciju. To je iskorak na bolje”, rekao je Marić.
>>>OECD naveo 11 preporuka za reformu upravljanja hrvatskim državnim tvrtkama
Minimalna efektivna stopa poreza na dobit na globalnoj razini zaustavila bi utrku prema sve nižem operezivanju dobiti i bitno pridonijela likvidiranju poreznih oaza u kojima su velike multinacionalne tvrtke osnivale svoje sjedište kako bi izbjegle pravedno plaćanje poreza.
Kontekst
Neshvatljivi potez Poljske i Mađarske postaje shvatljivijim u kontekstu odmjeravanja dviju bivših komunističkih zemalja s Europskom komisijom, Vijećem EU-a i Europskim parlamentom u sferi vladavine prava, neovisnosti pravosuđa, nacionalnih ovlasti, kompetencija i suvereniteta.
>>>Orban: odluka Komisije o blokadi novca za oporavak ‘najbrutalnija sabotaža’
Obje su zemlje suočene s uskratom golemih iznosa novca iz Mehanizma za oporavak i otpornost, zbog čega su već posezale za vetom i drugim obrambeno-ofanzivnim politikama.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
Grabancijaš/Hina
