Europska središnja banka od četvrtka provodi opsežnu i temeljitu reviziju strategije uključujući ciljeve, metodologiju, mandat i instrumente. Banka je nakon prvog službenog vijećanja o monetarnoj politici s novom guvernerkom, bivšom šeficom MMF-a Christine Lagarde, zadržala postavke koje je ostavio njezin prethodnik Mario Draghi u čijem je mandatu ECB stvorio više od 2.5 bilijuna friških eura.
Lagarde je ponovila sve učestaliji poziv vladama da usvoje komplementarnu fiskalnu politiku kako bi “odlučnije doprinijele” učincima monetarnih mjera. “Primjena strukturnih politika u zemljama europodručju mora biti značajno ubrzana,” rekla je u ehu poruka bivšeg guvernera Draghija.
>>>ECB produbio negativnu kamatnu stopu na -0.5%, najavio novu rundu stvaranja novca
Nova predsjednica je u konciznom i opuštenom obraćanju javnosti rekla da vijeće želi odgovore na povode i razloge izostanka ciljane stope inflacije od blizu ali ispod 2% u srednjem roku, što bi rezultiralo veselijem rastom europodručja. Spomenuti su financijska stabilnost, zaposlenost i održivost okoliša, revizija arsenala alata i mehanizama u monetarnoj politici, široke ekonomske i monetarne analize, dublji uvid u stabilnost cijena i komunikaciju s građanima.
“Svi se slažemo da je inflacija ispod našeg cilja i želimo znati zašto je tako, zašto je upravljivost inflacijom pala ispod naših očekivanja, zašto postoji toliko temeljne nesigurnosti, tu su, dakako, i pitanja poput ‘mjerimo li inflaciju točno?” rekao je u petak o aktualnim temama ECB-a član njegova Upravnog vijeća i guverner nizozemske središnje banke, Klaas Knot.
>>>Nuspojave negativnih kamata i masivnog stvaranja novca: Izvješće o financijskoj stabilnosti ECB-a
On je u razgovoru za CNBC u Davosu ocijenio da je ECB usavršio svoju komunikaciju s investitorima i tržištima, ali pritom “podcijenio” značaj 330 milijuna ljudi na koje utječe njegova politika. Revizija strategije je “prilika za ponovno povezivanje s našim građanima,” rekao je.
Gdje je inflacija?
Europska središnja banka je u nastojanju da potakne eurozonu i postigne ciljanu stopu inflacije od nešto ispod dva posto u srednjom roku od ožujka 2015. do kraja 2018. stvorila, tiskala ako preferirate, više od 2.5 bilijuna eura. Usprkos tome, inflacija je postojano niska.
>>>Stiglitz: ljudi ne bi trebali služiti ekonomiji, ekonomija bi trebala služiti ljude
Zašto ona izostaje pritom nije tajna, kako je to svojedobno u sjajnoj kolumni za Reuters pojasnio ekonomist i novinar Anatole Kaletsky, novac koji stvaraju središnje banke uglavnom ide trgovcima obveznicama i financijskom sektoru, gdje potiče inflaciju vrijednosti dionica i (korporativnih) obveznica, a tek njegov majušni dio završava u realnoj ekonomiji.
Osvrćući se na ovih dana čvrsto dokazanu činjenicu da stvaranje i darivanje novca financijskom i korporativnom sektoru nema značajni utjecaj na inflaciju cijena, pa tako i plaća u realnoj ekonomiji, Kaletsky piše:
“Davanje besplatnog novca uokolo može zvučati predobro da bi bilo istinito ili divljački neodgovorno, ali to je točno ono što Fed i BoE (Engleska banka) čine za bankare i trgovce obveznicama od 2009. godine. Usmjeravanje kvantitativnog popuštanja prema javnosti bi bilo puno učinkovitije.
>>>Dalio: monetarna politika kakvu poznajemo je na umoru i zamijenit će je nešto poput MMT-a
Recimo da je novostvoreni novac od 2009., umjesto da podiže cijene dionica i obveznica, jednostavno dodan bankovnim računima svih američkih i britanskih domaćinstva. U SAD-u, 2 bilijuna dolara kvantitativnog popuštanja je moglo financirati svakog muškarca, ženu i dijete s 6,500 dolara ili 26 tisuća dolara za četveročlanu obitelj. Britanski QE od 375 milijardi funti vrijedi šest tisuća funti po glavi ili 24 tisuće po obitelji. Čak i da je pola tog novostvorenog novca distribuirano ljudima, ovi bi iznosi bili dovoljno veliki da transformiraju ekonomske prilike, iskoristili li primatelji novac za dodatnu potrošnju ili smanjenje dugova,” provocira Kaletsky.
