Biznis i ekonomijaPreporučeno

Poof, prekinut je čaroban niz rasta potrošnje  

Balon
Foto: Silvia

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u svibnju je prekinut čaroban niz postojanog i neprestanog rasta potrošnje u maloprodaji koji je potrajao od rujna 2014. godine.

Promet je pao na mjesečnoj i godišnjoj razini u bespoštednoj maniri za sve poslovne subjekte u maloprodajnom sektoru neovisno o njihovoj pretežitoj djelatnosti. U odnosu na travanj 2019. on je u svibnju bio manji za 4,6%. Pritom je promet od trgovine na malo prehrambenim proizvodima pao za 4,3%, dok je promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) pao za 3,2%.

U prvih pet mjeseci kalendarski prilagođeni promet realno je porastao za 4,0% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Prekinut niz od 56 mjeseci  

U svibnju 2019. u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine, kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo realno je pao za 2,0%.

Pritom je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima pao za 0,5%, a promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) za 1,3%.

U svibnju 2019. šest je od deset trgovačkih struka, na koje otpada 75,8% ukupnog prometa, ostvarilo pad prometa te je ukupan izvorni promet od trgovine na malo nominalno pao za 0,4% u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

>>>55. uzastopni mjesec rasta prometa u maloprodaji, najviše u trgovini motornim gorivima i mazivima

Najveći utjecaj na pad nominalnog prometa u svibnju 2019. u odnosu na isti mjesec prethodne godine, prema izvornim indeksima, ostvarile su sljedeće trgovačke struke: Računalna oprema, knjige i novine, igre  igračke, cvijeće i sadnice, satovi i nakit i ostala trgovina na malo u specijaliziranim prodavaonicama s padom prometa od 10,1% i s utjecajem na ukupan indeks prometa od 0,6% te Tekstil, odjevni predmeti, obuća i kožni proizvodi s padom prometa od 5,6% i s utjecajem na ukupan indeks prometa od 0,4%.

Neoliberalne strukturne reforme i atipični oblici zapošljavanja kratkoročno su osvježavajući ali dugoročno pogubni za kupovnu moć i nacionalne ekonomije.

Ukupan promet trgovaca na malo (odjeljak 47 NKD-a)1)  realno pao na mjesečnoj i na godišnjoj razini

Ukupan sezonski i kalendarski prilagođeni promet što su ga ostvarili svi poslovni subjekti kojima je trgovina na malo pretežna djelatnost (razvrstani u odjeljak 47 NKD-a 2007.) u svibnju 2019. u odnosu na travanj 2019. realno je pao za 4,4%.

U odnosu na svibanj 2018. njihov ukupan, kalendarski prilagođeni promet realno je pao za 1,4%, a u prvih pet mjeseci realno porastao za 5,4% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, piše u izvješću DZS-a (metodologija i detalji, .pdf).

Komentar Hrvatske gospodarske komore:

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku realan je promet u trgovini na malo u svibnju 2019. godine bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 2,0% manji u odnosu na svibanj 2018. godine, što je prvi njegov pad na godišnjoj razini još od kolovoza 2014. godine. Pad je pomalo neočekivan jer svi glavni čimbenici koji utječu na razinu potrošnje održavaju pozitivne naznake svojih kretanja pa se tako na tržištu rada nastavlja rast zaposlenosti i pad broja nezaposlenih, rastu plaće i kupovna moć stanovništva, rastu krediti stanovništvu, a indeks pouzdanja potrošača je u svibnju zabilježio rekordno visoku razinu otkad se mjere očekivanja potrošača. Navedene činjenice upućuju na to da je pad maloprodajnog prometa privremen i rezultat je ponajprije različitih okolnosti koje su prevladavale u svibnju ove i prošle godine.

Nakon 56 mjeseci kontinuiranog rasta razina maloprodajnog prometa znatno je podignuta pa, zbog sada već relativno visoke baze, rast usporava, a oscilacije su izraženije. Tako je u prethodna dva mjeseca već bilo uočljivo usporavanje rasta (s 8,7% realno godišnje u veljači prema 4,8% u travnju), pri čemu je situacija u svibnju specifična zbog visoke razine potrošnje u tom mjesecu prošle godine. Tako je u svibnju prošle godine promet u trgovini na malo na godišnjoj razini realno bio povećan za 7,9%, pri čemu su visoke stope rasta bilježene u svim trgovinskim djelatnostima uključujući i visoku stopu rasta prodaje novih automobila. Uz visoku bazu, na pad prometa u trgovini na malo u svibnju ove godine određen je utjecaj imalo hladno i kišovito vrijeme koje je smanjilo turistički promet, osobito u privatnom smještaju i kampovima, stoga i potrošnju turista u trgovini na malo. Nasuprot tomu, lanjski je svibanj bio obilježen snažnim rastom turizma, pri čemu je na godišnjoj razini broj dolazaka bio povećan za 30,7%, a broj noćenja za 39,9%.

>>>U travnju generalni pad prometa maloprodaje, Hrvatska među predvodnicima negativnog trenda: Eurostat

Stoga realniju ocjenu kretanja prometa u trgovini na malo pružaju kumulativni podaci koji ublažavaju kratkoročne oscilacije pa je tako u prvih pet mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine promet u trgovini na malo realno povećan za 4,0% (prema kalendarski prilagođenim podacima). Riječ je o nastavku pozitivnog doprinosa maloprodajnog prometa rastu osobne potrošnje koja kao najveća komponenta BDP-a pridonosi rastu ukupne gospodarske aktivnosti. Pritom uz nastavak rasta plaća i broja zaposlenih, na razini cijele 2019. godine očekujemo i rast maloprodajnoga prometa.

Komentar Grabancijaša:

Neoliberalne strukturne reforme i atipični oblici zapošljavanja kratkoročno su osvježavajući ali dugoročno pogubni za kupovnu moć i nacionalne ekonomije. Hrvatska je europski prvak u prekarnoj zaposlenosti, a slični eksperimenti drugdje, posebice u Njemačkoj i Japanu, pokazuju jasan, nezaobilazan i snažan deflacijski pritisak koji dolazi zajedno s aktivnim mjerama zapošljavanja, radom bez radnog odnosa, odnosno “mini-poslovima” na kakvima počiva konkurentnost pojedinih gospodarstava. Praksa nasuprot teorije je pokazala, zasad bez izuzetka, da se navedenom strukturnom promašaju teško otrgnuti čak i uz izrazito proaktivnu monetarnu politiku za kojom Hrvatska narodna banka u realnom smislu ne poseže.

Grabancijaš očekuje nastavak negativnih trendova domaće potrošnje i rast deflacijskih pritisaka u Hrvatskoj.