Biznis i ekonomijaPreporučeno

Porez na ugljik vodi u energetsku neimaštinu, ‘kažnjava siromašne’

Ursula von der Leyen; Foto: Jennifer Jacquemart/EC

Prijedlog Europske komisije o širokom oporezivanju ugljika, uključujući sve oblike transporata i grijanje zgrada, mogao bi produbiti energetsko siromaštvo širom Europske unije, upozorili su u utorak iz Europske konfederacije sindikata (ETUC) čije gledište dijele i drugi dionici.

“Poskupljenje od 5 eura (37,55 HRK) na benzinskim postajama i 35-40 eura mjesečno za cijene energije u kućanstvima imat će negativan učinak na raspoloživih dohodak svih radnika,” rekao je tajnik sindikata Ludovic Voet ističući da obnovljive alternative još nisu dostupne.

>>>Započeo je korijeniti preobražaj našeg društva i gospodarstva | Komisija

“Iznajmljivači, korisnici javnog i privatnog prijevoza, vlasnici malih poduzeća i mnogi potrošači iskusit će veće troškove energije i prijevoza bez stvarne prilike da se kratkoročno preusmjere na alternative,” složila se Silke Ernst, glasnogovornica IG Metalla, moćnog i utjecajnoj sindikata njemačkih metalaca.

ETUC procjenjuje da će prijedlog utjecati na 50 milijuna europskih kućanstva koja već žive u energetskom siromaštvu. Očekivana cijena naknada, ili radije poreza, od 170 dolara po toni CO2 znači da će domaćinstva u prosjeku za prijevoz izdvajati 373 eura, a za potrošnju energije u zgradama 429 eura (3 321 HRK) više nego sada.

Europsko energentsko siromaštvo

Prema aktualnim procjenama neki oblik energetskog siromaštva u Europi (uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo) trpi između 50 i 125 milijuna ljudi. Utjecaji tog oblika neimaštine na zdravlje naširoko su priznati i prepoznati.

Dewi Dimyati-Vliexs iz irske nevladine organizacije za borbu protiv energetskog siromaštva “3 Counties Energy Agency (3cea)” kaže da ono naveliko oscilira širom članica Europske unije što borbu za njegovo dokidanje čini teškom i nezahvalnom.

>>>Strategija bioraznolikosti stiže neumitno, s ‘doista velikim troškom’ za poljoprivrednike i ribare

Najteža je situacija u Bugarskoj gdje si energetske režije ne može podmiriti oko 30% građana. “Ako ukalkulirate kupovnu moć Rumunji i Bugari zahvaljujući ETS-u (Europskom sustavu za trgovinu emisijama) već plaćaju najviše cijene električne energije u Europi,” rekla je za EURACTIV zastupnica Zelenih u Europskom parlamentu Jutta Paulus čiju zabrinutost dijele i drugi zakonodavci.

Kažnjavanje siromašnih

Parlamentarci pritom ističu da porez ne diskriminira i podjednako udara sve Europljane neovisno o golemim razlikama u kupovnoj moći.

>>>Hrvatska, Bugarska, Mađarska, Rumunjska i Latvija s najnižim minimalcem u Uniji | siječanj 2021.

Siromašnija kućanstva bila bi nesrazmjerno pogođena povećanjem cijene benzina jer bi trošila veći iznos svog mjesečnog proračuna na transport, složila se zastupnica socijalista (S&D) Jytte Guteland.

“Zakonodavni paket Europske komisije ‘Fit for 55’ će kažnjavati siromašne Europljane,” upozorila je bez uvijanja Martha Myers iz organizacije Friends of the Earth Europe.

>>>Žmegač: energetska transformacija pitanje je života i smrti

Europska komisija je u odgovoru na kritike i brige predložila uspostavu novog socijalnog fonda za klimu, iz kojeg će se pomagati građanima da financiraju ulaganja u energetsku učinkovitost, nove sustave grijanja i hlađenja i čišću mobilnost. Za Hrvatsku se predlaže iznos do najviše 1,4 milijarde eura za razdoblje 2025.-2032.

Ukupna vrijednost fonda bi mogla segnuti do 144.4 milijarde eura, no taj je iznos upitan i dijelom ovisan o nacionalnim vladama što također izaziva skepticizam.