Postoji li još neka svrha antigenskog testiranja učenika u Zagrebu osim trošenja novca?

Prošlog tjedna u Zagrebu je pokrenuto besplatno (odnosno: na račun gradskog proračuna) testiranje oko 50.000 Zagrepčana na zarazu COVID-om-19. Riječ je o uzorku od oko 6% građana za koji možemo kazati kako jeste reprezentativan ali mu atribut masovnosti, usprkos samohvali gradskih dužnosnika, ipak ne bismo pridavali. Od početka ovog tjedna provodi se istim takvim testovima i testiranje oko 600 učenika u zagrebačkim školama. Obzirom na planirani broj testiranja, osobito onih u školama, očito je kako bi jedini prihvatljiv razlog provođenja ove akcije bio nastojanje da se utvrdi raširenost zaraze među građanima i školarcima. Je li ulaganje u brze antigenske testove za potrebe toga zaista racionalan izbor?

>>>Đikić proziva Primorca, ukazuje na smrtonosne propuste i korupciju u testiranju | COVID-19

Prema tvrdnjama znanstvenika Ivana Đikića u Slovačkoj se brzi antigenski testovi plaćaju 4 Eura dok je u Hrvatskoj takav isti test više od deset puta skuplji. Za potrebe ovog teksta pretpostavit ćemo kako uzrok takvoj razlici u cijeni leži u znatno razvijenijim pregovaračkim i trgovačkim vještinama slovačkih naručitelja u odnosu na ove naše, valjda dobronamjerne ali malo naivne i neiskusne, koje su svjetski trade-masteri elegantno preveslali. No budući da zdravlje nema cijenu, oprostit ćemo našim dužnosnicima na toj sitnoj omašci uz nadu da će iz takve nabavke nešto i naučiti. Ako je malo više novaca nego što je stvarno bilo potrebno već potrošeno pa nam – kao ni za mlijekom iz vedra koje je kravica srušila repom – za njim sad ne vrijedi žaliti, možemo li se nadati da ćemo iz provedenih testiranja barem dobiti kvalitetne rezultate zahvaljujući kojima ćemo spašavati ljudske živote, makar u Zagrebu, gdje su novci potrošeni i testiranje obavljeno?

Prema brojnim objašnjenjima svrhe i efikasnosti primjene brzih antigenih testova, od kojih ćemo se ovdje pozvati samo na američku Agenciju za hranu i lijekove (FDA) riječ je o testovima koji se odlikuju puno većom brzinom negoli druge vrste testiranja na prisutnost virusa ali se istovremeno odlikuju relativno niskom razinom preciznosti. Točnije, pozitivan rezultat nakon testiranja antigenskim testovima u pravilu se smatra pouzdanim dok je u slučaju negativnog nalaza preporučljivo obaviti i testiranje tzv. molekularnim testovima. Drugim riječima, to što ste nakon antigenskog testiranja dobili negativan rezultat nikako ne znači da niste zaraženi. Stoga se brzi antigenski testovi primjenjuju onda kada je potrebna brzina u diagnosticiranju, kada dobitak na vremenu kompenzira gubitke na preciznosti.  Općenito, riječ je o nekoj vrsti hitne mjere za kojom posežemo u nedostatku bolje. Testiranje ovim testovima, osim kada je riječ o onima koji su imali fizički kontakt sa zaraženom osobom, nije niti preporučljivo ako testirani nemaju izražene simptome. Kada je pak riječ o masovnom testiranju, takvo što prema FDA, imat će smisla ako je očito kako je zaraza zahvatila vrlo velik dio populacije.

>>>U Ličko-senjskoj županiji 19 novooboljelih, testirano 14 osoba: COVID-19 | 19. studeni

Prema istraživanju provedenom na University of Arizona, o kojem je nedavno pisao The New York Times među osobama koje imaju izražene simptome COVID-a-19 testiranje brzim antigenskim testovima pouzdano je u oko 80% slučajeva. Svaki peti testirani za svaki slučaj će morati ponoviti testiranje sporijom ali pouzdanijom vrstom testa. U istom istraživanju utvrđeno je kako će se brzim antigenskim testovima među osobama koje nemaju simptome zaraze ali koji jesu njeni prenosnici – takozvani asimptomatski prijenosnici zaraze – otkriti samo 30% nositelja. Imajući na umu da su se besplatnom testiranju izložili i građani koji su nekakve simptome zaraze pokazivali ali i oni koji ih nisu imali, testiranje u Zagrebu zapravo potvrđuje nalaze istraživanja sveučilišta u Arizoni.

U Preporukama Europske komisije u vezi korištenja brzih antigenih testova radi dijagnosticiranja zaraze SARS-CoV-2 od 18. 11. 2020. godine, dokumentu na koji se Grad Zagreb poziva kao povod za provođenje testiranja, izričito je naglašeno kako niti jedan proizvođač brzih antigenih testova ne  preporučuje njihovo korištenje za dijagnosticiranje asimptomatskih bolesnika.

>>>Ferek Jambrek: rezultate pojedinih testova čekamo još od 19. listopada

Ako išta znamo o širenju zaraze među populacijom onda znamo da se zaraza COVID-om-19 među osobama mlađim od 20 godina, dakle dijelu populacije koju mahom čine školarci, manifestira vrlo blagim simptomima ili najčešće nikako. Odnosno, vrlo je vjerojatno kako među ovom populacijom od svih zaraženih apsolutno najviše ima onih asimptomatskih. Imajući na umu sve navedeno, za očekivati je da će testiranje među školarcima brzim antigenskim testovima u najboljem slučaju i uz  savršene uvjete detektirati tek svakog trećeg nositelja zaraze. Svi ostali neće biti detektirani osim ako se ne provedu dodatna testiranja. Stoga se s velikom sigurnošću može konstatirati kako se iz testiranja u Zagrebu ne može iscijediti neki znanstveno i zdravstveno vrijedniji rezultat te da se potrošeni novac za to sasvim sigurno mogao puno bolje i korisnije utrošiti. Čak i da su testovi plaćani po skromnim slovačkim cijenama od 4 Eur umjesto impresivnih 42 Eur za potrebe Zagreba.