Slovenija će 1. svibnja obilježiti 15. obljetnicu ulaska u Europsku uniju, no i u zemlji koja je članica devet godina duže od Hrvatske postoje frustracije i mišljenja kako to vrijeme nije iskorišteno kako treba i da kao mala država nije iskoristila razvojne šanse kako je mogla.
Lanjski slovenski BDP po glavi stanovnika iznosio je 22.200 eura, što je 8700 eura manje od prosjeka EU, a “zaostajanje” neki pripisuju stagnaciji produktivnosti i izostanku strukturnih reformi.
Slovenija vrijedi za stabilnu i proeuropsku državu, ali ne koristi onako kako bi mogla ulogu koju u EU mogu imati male članice, kazao je u razgovoru za STA prvi slovenski pregovarač za članstvo, ekonomist Janez Potočnik, koji je u dva mandata Josea Manuela Barrosa bio član Europske komisije, a i sada je, po neslužbenim informacijama, glavni favorit premijera Marjana Šareca za slovenskog predstavnika u budućoj Komisiji.
Veliko širenje EU-a iz 2004. godine po njegovim je riječima dramatično ukinulo stare povijesne podjele u Europi, a mnoge su nove članice kroz članstvo osigurale demokratsku stabilnost i razvitak.
“No, da se prevladaju zablude iz prošlosti i interesi koji iz toga proizlaze bit će potrebno vrijeme i naporan rad, jer nas članstvo u Europskoj uniji ne štiti od vlastitih pogrešaka”, kazao je Potočnik koji pledira za političku suradnju i prestanak ideoloških podjela temeljenih na prošlosti kako bi Slovenija mogla iskoristiti svoje političke i ekonomske potencijale bolje nego do sada.
Usporedba s drugima iz velikog vala proširenja
Ovih su dana povodom obilježavanja 15. obljetnice članstva u Sloveniji objavljeni statistički podaci i usporedbe s drugim članicama koje su bile dio “velikog proširenja”, a neke od njih izvor su čestih frustracija i percepcije da Slovenija zaostaje u odnosu na druge.
>>>Komisija: BDP članica iz ‘velikog proširenja’ u 15 godina narastao 84 posto
Najbolnija je usporedba s preostalih devet država iz velikog vala proširenja jer se pokazalo da je skromniji rast od Slovenije, mjeren porastom BDP-a, u 15 godina imao samo Cipar te da su ostale “novakinje” svoj brutonacionalni doprinos u prosjeku udvostručile, dok je Slovenija, posebno zbog krizne 2009., kad joj je BDP pao za skoro devet posto, ostala na 72 posto prosjeka EU-a u odnosu na 62 posto od prije 15 godina.
Lanjski slovenski BDP po glavi stanovnika iznosio je 22.200 eura, što je 8700 eura manje od prosjeka EU, a “zaostajanje” neki pripisuju stagnaciji produktivnosti i izostanku strukturnih reformi.
Nitko, međutim, ne negira potencijalno velik utjecaj koji na relativnu stabilnost ekonomije i perspektivu razvoja nose europska sredstva, makar je vodeća parola desne oporbe pred predstojeće izbore za Europski parlament da su prijašnja i sadašnja vlada do sada iskoristile samo petinu raspoloživih sredstava iz europskih fondova koji pripadaju Sloveniji za tekuće financijsko razdoblje 2014.-2020. godine.
Žestoka kritika Junckera
S druge strane, Slovenija je sve do sada u EU-u bila neto primateljica, jer je u zajednički europski proračun manje izdvajala, nego je kroz fondove dobivala. Do kraja prošle godine iz briselske je blagajne dobila više od devet milijardi eura, od čega trećinu iz strukturnih fondova.
Povremeno su odnose Ljubljane i Bruxellesa znale pomutiti i frustracije izazvane nekim odlukama Europske komisije. To se pokazalo i prošle godine, kad se Komisija odbila svrstati unaprijed na stranu Slovenije u njenoj tužbi protiv Hrvatske zbog nepriznavanja arbitražne presude, pred sudom EU-a u Luksemburgu.
>>>VIDEO: Lojze Peterle zasvirao usnu harmoniku i zaradio aplauz Europskog parlamenta
Novi je premijer Marjan Šarec u vezi s time žestoko kritizirao posebno predsjednika sadašnje Komisije Jean-Claudea Junckera, a ministar vanjskih poslova Miro Cerar govorio o pristranosti u korist Hrvatske zbog dominacije kadrova Europske pučke stranke (EPP) u europskim ustanovama.
