Biznis i ekonomija

Potvrđena je grandioznost kupovne nemoći Hrvata: Eurostat/DZS

Eurostat je 13. prosinca 2019. objavio konačne podatke o bruto domaćem proizvodu (BDP) i stvarnoj individualnoj potrošnji (SIP) po stanovniku za 2018., iskazane standardom kupovne moći (SKM), prenosi DZS.

>>>Velika je kupovna nemoć Hrvatske

Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da BDP po stanovniku u Hrvatskoj izražen u paritetu kupovne moći za 2018. iznosi 63% prosjeka 28 zemalja članica EU-a, dok SIP po stanovniku u istoj godini iznosi 64% prosjeka EU-28.

Najnižu razinu SIP-a po stanovniku ima skupina zemalja koju čine Letonija, Hrvatska, Mađarska i Bugarska, čiji je prosjek između 30% i 50% ispod prosjeka EU-28.

Luksemburg, zemlja s najvećim BDP-om prema SKM-u

Od zemalja članica EU-a, najveći BDP po stanovniku prema SKM-u ima Luksemburg i njegova je razina više od dva i pol puta viša od prosjeka EU-28 te iznosi 261%, dok najnižu razinu BDP-a ima Bugarska i ona iznosi 51% prosjeka EU-28.

Najveća razina BDP-a po stanovniku u Luksemburgu dijelom je posljedica velikog udjela prekograničnih radnika u ukupnom broju zaposlenih. Iako prekogranični radnici sudjeluju u BDP-u, oni ne čine dio rezidentnog stanovništva koji je uključen u izračunavanje BDP-a po stanovniku.

>>>Komisija traži informacije MMF-a o Velikom Vojvodstvu, ‘vodećem poreznom utočištu svijeta’

Uobičajeno je da se BDP po stanovniku koristi kao pokazatelj razine blagostanja u zemljama, ali on nije jedini takav pokazatelj. Pokazatelj koji bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima jest SIP po stanovniku i homogenija je kategorija od razine BDP-a. No bez obzira na homogenost te kategorije još uvijek postoje značajne razlike među zemljama članicama.

SIP je najmanji u Albaniji

SIP po stanovniku prema SKM-u među zemljama članicama EU-a u 2018. kretao se od 44% ispod prosjeka EU-28 u Bugarskoj do 34% iznad prosjeka EU-28 u Luksemburgu.

Osim Luksemburga, najveći SIP po stanovniku prema SKM-u ostvarile su Njemačka, Austrija, Danska, Belgija, Nizozemska, Ujedinjena Kraljevina i Finska, i to u rasponu između 10% i 20% iznad prosjeka EU28.

Zatim slijede Švedska i Francuska, čiji je SIP po stanovniku u SKM-u iznosio oko 10% iznad prosjeka EU-28.

>>>Timelines: što bi bilo kad bi Hrvati imali suverenu središnju banku?

Skupinu zemalja čija je razina SIP-a po stanovniku ispod prosjeka EU28 čine Italija, Irska, Cipar, Španjolska, Litva, Portugal, Češka Republika i Malta te se on kreće u rasponu od 2% do 20%.

Između 20% i 30% ispod prosjeka EU-28 su Slovenija, Grčka, Poljska, Estonija, Slovačka i Rumunjska.

Najnižu razinu SIP-a po stanovniku ima skupina zemalja koju čine Letonija, Hrvatska, Mađarska i Bugarska, čiji je prosjek između 30% i 50% ispod prosjeka EU-28.

>>>Hrvatska je europski prvak u prekarnoj zaposlenosti: DZS 

Uz 28 zemalja članica EU-a u analizu su uključene i zemlje članice EFTA-e (Norveška, Švicarska i Island), zemlje kandidatkinje za članstvo u EU (Turska, Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija) i Albanija) te zemlja potencijalna kandidatkinja za članstvo u EU (Bosna i Hercegovina).

>>>51,3 posto Hrvata nema škuda za jednotjedni godišnji izvan svoga ‘dvorišta’: Eurostat

U zemljama EFTA-e u 2018. SIP se kretao između 18% i 26% iznad prosjeka EU-28, dok se u zemljama kandidatkinjama kretao između 30% i 60% ispod prosjeka EU-28, a u zemlji potencijalnoj kandidatkinji iznosio je 59% ispod prosjeka EU-28, piše DZS (.pdf).

Eurostat