Ministarstvo pravosuđa i uprave u novom zakonskom prijedlogu preciznije definira referendumsko pitanje i način provjere potpisa, produljen je rok za skupljanje potpisa, a uvodi se i mogućnost da se na referendumu glasuje o protuprijedlogu Sabora.
“Zakonski prijedlog Ministarstvo je pripremilo kako bi se sustavno uredilo to pitanje s obzirom da postojeće uređenje referenduma, koje datira iz 1996. godine, nedostatno regulira to pitanje,” izjavio je u petak ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica predstavljajući prijedlog koji je od danas na e-savjetovanju u razdoblju od 30 dana, nakon čega će ići u redovitu saborsku proceduru.
Formalne pretpostavke
Institut referendumskog pitanja prijedlogom se prvi put rješava na sustavan način pa se propisuju formalne pretpostavke koje mora ispunjavati, što će prije raspisivanja referenduma ispitivati Državno izborno povjerenstvo (DIP).
“Referendumska aktivnost detaljno se regulira. Propisuju se mjerodavna tijela koja provode nadzor nad referendumskim postupkom. Detaljno reguliramo postreferendumske aktivnosti. Osim potpisa, jasno se utvrđuje referendumska obveza određenih inicijativa. One se posebno evidentiraju, uvodimo tijelo koje provodi nadzor nad referendumskim postupkom, Državno izborno povjerenstvo. Detaljno propisujemo što sve referendumsko pitanje mora sadržavati,” naveo je ministar napominjući da Venecijanska komisija inzistira na tome da određeno tijelo vlasti mora imati ovlast za ispravak neispravne formulacije referendumskog pitanja.
O ustavnosti pitanja i dalje će odlučivati Ustavni sud u skladu sa svojim ovlastima.
Prijedlogom se preciziraju i rokovi provedbe odluke o kojoj se odlučivalo na referendumu, uređuje pravo na promatranje i uređuje pitanje lokalnih referenduma.
Rok za prikupljanje potpisa
Rok za prikupljanje potpisa birača koji traže raspisivanje referenduma produljuje se s 15 na 30 dana, dok će 35 dana trajati čitav postupak izjašnjavanja birača, koji uključuje i pripremu listića za predaju Hrvatskom saboru.
“Imamo rokove za nadzor prikupljenih potpisa Državnog izbornog povjerenstva i rokove gdje Hrvatski sabor mora donijeti odluku o inicijativi. Također su jasno propisani postreferendumski rokovi. Rok u kojem Hrvatski sabor mora izmijeniti Ustav ako se radi o odredbi Ustava koji se mijenja putem referenduma, odnosno, rokovi u kojima se trebaju izmijeniti zakoni. Uvodi se i dodatni rok u postreferendumskoj fazi. Da se u roku od 8 godina nakon što je došlo do promjene Ustava, više ne može mijenjati Ustav u tom području u kojem je mijenjan kroz referendumsku inicijativu. Ako se radi o zakonu, onda imamo rok od 3 godine nakon provedbe referenduma gdje se ne može mijenjati zakon,” rekao je Malenica.
Švicarski uzor
Prijedlogom je također uređeno da Hrvatski sabor raspisuje referendum u roku 30 dana od dana objave DIP-a u kojoj je utvrđeno da se dovoljan broj birača izjasnio o inicijativi.
No, u tom roku referendum se ne bi raspisivao ako bi Sabor pokrenuo postupak ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom ili ako bi se pokrenuo postupak utvrđivanja protuprijedloga Hrvatskog sabora.
Takvim se rješenjem, po uzoru na Švicarsku, uvode izravni i neizravni prijedlozi predstavničkog tijela pa će Sabor na prijedlog Odbora za ustav i politički sustav moći unutar 30 dana pokrenuti postupak utvrđivanja protuprijedloga referendumskog pitanja.
Neizravnim protuprijedlogom uvrstile bi se tražene promjene u Ustav ili zakon, čime bi se ostvarili ciljevi inicijative bez održavanja referenduma, dok bi se o izravnom protuprijedlogu Sabora u slučaju da ga ne prihvati referendumska inicijativa odlučivalo istovremeno na referendumu o referendumskom pitanju narodne inicijative.
Grabancijaš/Hina
