Na poziv Njegove Prejasne Visosti Alberta II., kneza Monaka, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala je kao glavni govornik na energetskom sigurnosnom forumu “Energy Security for the Future”, na kojem se raspravljalo o strateškoj viziji europske energetske sigurnosti.
Ocijenila je temu foruma aktualnom za Europsku uniju, a posebice za Hrvatsku, koja je usred izrade svoje nove Strategije energetskog razvoja. Grabar-Kitarović navela je kako je, s obzirom na geopolitički položaj Hrvatske na raskrižju Srednje Europe i Mediterana, naš cilj postati energetsko čvorište i poveznica između te dvije regije. Dodala je kako je Hrvatska u posljednjih nekoliko godina uložila veliki napor kako bi pridonijela energetskoj sigurnosti staroga kontinenta, kazavši kako je u taj proces i osobno uložila mnogo energije i truda.
“Držim kako mi je dužnost pridonijeti učvršćivanju sigurnosti i stabilnosti Europske unije u cjelini, napose njezinog istočnog mediteranskog dijela,” rekla je.
Uspostava energetske unije
Europska unija proteklih se desetljeća suočila s nizom problema svoje energetske politike, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović te navela ovisnost o vanjskim opskrbljivačima, izloženost vanjskim šokovima, skupe cijene energenata, zastarjelu energetsku infrastrukturu i postojanje tzv. energetskih otoka koji su utjecali na to da se europska energetska sigurnost u prvome redu mora promatrati kroz jedan od prioritetnih projekata – uspostavu energetske unije.
Grabar-Kitarović je rekla da Hrvatska u cijelosti podupire namjere Europske unije da razvije koherentnu energetsku politiku te iznijela uvjerenje kako u ujedinjenoj Europi ni u jednoj državi ne smiju biti uskraćene prednosti povezane sa sigurnošću opskrbe energentima, istaknuvši kako Europa mora biti zajednica sigurnih, prosperitetnih i neovisnih država, u svakom pogledu i u svakom njenom dijelu.
>>>Njemačka s rastućim zanimanjem sluša razgovore iza zatvorenih vrata Inicijative tri mora
“Imajući to na umu Hrvatska je prije četiri godine otpočela ozbiljnu političku komunikaciju na uspravnici Jadran-Baltik s ciljem prevladavanja razvojnih razlika između takozvane stare i nove Europe”, kazala je, dodavši da je taj proces u vrlo kratkom roku prerastao u Inicijativu triju mora kao neformalnu platformu za suradnju 12 država članica Europske unije na projektima od zajedničkog interesa.
“S obzirom na geopolitički položaj Hrvatske na raskrižju Srednje Europe i Mediterana, naš cilj postati energetsko čvorište i poveznica između te dvije regije.”
KOLINDA GRABAR-KITAROVIĆ
Potpora EU-a i SAD-a
U tom smislu, Predsjednica je istaknula da prioritetni energetski projekti poput plinske konekcije između Poljske i Litve, razvoja plinskog transportnog sustava duž koridora od Bugarske do Austrije, projekta Eastring ili Jonsko-jadranskog plinovoda i LNG terminala u Hrvatskoj, kada jednom budu realizirani, će zauvijek dokinuti energetsku neizvjesnost i nesigurnost kompletnog srednjoeuropskog prostora. U tom nastojanju sudionici Inicijative triju mora imaju nepodijeljenu potporu institucija Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država kao pouzdanog prijatelja, saveznika i energetskog partnera, kazala je.
>>>Amerika saveznicima nudi novu vrstu plina, ‘plin slobode’: ministarstvo
Predsjednica je izrazila zadovoljstvo što je, u cijelom procesu konsolidacije i infrastrukturnog umrežavanja srednjoeuropskog prostora, kroz otvoreni politički dijalog i suradnju, Hrvatska postala vjerodostojnim dionikom izgradnje prostora sigurnosti i stabilnosti. Nadalje, navela je kako će energetsku povezanost i rad na provedbi energetske unije Hrvatska staviti visoko na listi prioriteta za predstojeće predsjedanje Vijećem EU te kako pritom neće zanemariti vlastite nacionalne interese u kontekstu energetskog razvoja i posebno očuvanja nacionalnog suvereniteta.
Energetska neovisnost do 2030.
Najavila je kako će Hrvatska do 2030. provesti energetsku tranziciju zadovoljavanjem svojih potreba iz domaćih izvora, prije svega, obnovljivih izvora energije, ali i otvaranjem novih nalazišta ugljikovodika za što su u tijeku aktualni natječaji u Slavoniji i Dinaridima te u kombinaciji sa strateškim projektima, poput LNG terminala na otoku Krku i Jonsko-jadranskog plinovoda, na optimalan način zaokružiti svoj koncept energetske sigurnosti.
“To je način na koji ćemo osigurati svoju energetsku neovisnost, pridonijeti povećanju konkurentnosti gospodarstva te osigurati da energija koju koriste hrvatski potrošači bude sigurna, održiva i povoljna. Time ćemo isto tako ojačati naše zajedničko europsko područje i tržište”, zaključila je Grabar-Kitarović na energetskom sigurnosnom forumu u Monaku, piše predsjedničina Služba za odnose s javnošću.
