Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je na konferenciji „Dan velikih planova“ koju već 13 godina organizira tjednik „Lider“ i kojoj je pokrovitelj. U izlaganju pred sudionicima konferencije, predsjednik Milanović govorio je i o posljedicama korona krize na ekonomsku situaciju u Hrvatskoj.
„Hrvatska se iz ove krize izvlači dobro, Vladi priznanje za sve što je mogla napraviti. Nije napravila čuda, ali izložila se, to će imati određenog učinka na hrvatske fiskalne pozicije. Tu drugog puta u stvari nije bilo. Ova kriza nije financijska, nije kriza potražnje, već postaje kriza ponude“, rekao je predsjednik i u tom kontekstu podsjetio na inflaciju koja je zahvatila Sjedinjene Američke Države. „Posljednjih mjeseci inflacija u SAD-u je pet posto – a do jučer je bila deflacija – samo zato što je cijena rabljenih automobila porasla za 50 posto, a automobila nema jer se ne mogu proizvoditi u mjeri u kojoj tržište traži. Samo taj faktor je utjecao na rast inflacije od pet posto“, rekao je i upozorio kako je kriza ponude veliki izazov za sve.
Kako povećati konkurentnost?
Govoreći o situaciji u Hrvatskoj, predsjednik Milanović je izdvojio turizam koji, rekao je, možemo gledati kao kompetitivnu prednost, ali i kao problem ako se Hrvatska osloni samo na dobre turističke rezultate. „Ali, kako povećati konkurentnost, odnosno produktivnost, novostvorenu vrijednost. Produktivnost nije sve, ali u dugom roku je skoro sve. To su riječi nobelovca Paula Krugmana s kojima se tu slažem. Što to znači u hrvatskom slučaju? Kako povećati produktivnost u sektoru turizma, u prometnom sektoru? Kako osigurati da udio privatnih investicija bude veći, da bude 75 posto?“, zapitao je predsjednik Milanović.
Po njegovom mišljenju, rješenje je u maksimalnom korištenju novca iz europskih fondova. „To je novac koji nam stoji na raspolaganju kao i svim novim demokracijama i koji je ogroman u novoj omotnici za obnovu. To je zadatak svih zadataka za ovu generaciju, treba iskoristiti svaki euro iz EU. Svaki euro koji ne iskoristimo zahtjeva odgovornost onog koji je za to zadužen“, naglasio je predsjednik Milanović.
Novac iz helikoptera
U osam godina smo iz EU uzeli, podsjetio je, 43 milijarde kuna više nego što smo dali. Predsjednik smatra da je to nedovoljno jer je to godišnje oko pet milijardi kuna, a ako se od tog iznosa oduzme novac za poljoprivredu, tzv. helikopterski novac, onda je riječ o malo više od dvije milijarde kuna godišnje. „To je premalo. Hoćemo više, hoću više. I tek onda smo opravdali odluku da se u sljedećih nekoliko desetljeća podvrgnemo tuđoj volji“, upozorio je predsjednik Milanović misleći na članstvo u EU.
>>>Treba nam tranzicija od ‘divne zemlje za odmor’ prema ‘super zemlji za rad’ | Dan velikih planova
U nadi da će biti bolje, „jer stvarno nam može biti bolje“, predsjednik je izlaganje pred sudionicima konferencije zaključio riječima: „Mala smo država, trebamo biti otvoreni i stalno se uspoređivati s najboljima. Želim da budemo uspješna država na rubu centra Europe koja zna što su njeni interesi, koja ima svoj jasan cilj i plan i koja će imati sigurnost, to je najvažnije“.
O konferenciji
Pozdravne riječi sudionicima 13. Konferencije „Dan velikih planova“ uputili su glavni urednik „Lidera“ Miodrag Šajatović i glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Damir Zorić, a osim predsjednika Milanovića na Konferenciji izlaganje su imali guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na temu „Korporativni sektor u pandemiji: tko je imun na COVID-19?“, direktor za učinak tranzicije i globalnu ekonomiju u Uredu glavne ekonomistice Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Alexander Plekhanov na temu „Globalni i regionalni trendovi“ te ministar gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske i izaslanik predsjednika Vlade Tomislav Ćorić na temu „Ekonomska politika Vlade Republike Hrvatske u 2022.“.
Uz predsjednika Milanovića bio je posebni savjetnik Predsjednika Republike za ekonomiju Velibor Mačkić.
Pratite nas na Google vijestima
Glasnogovornik Nikola Jelić
