PolitikaPreporučeno

Predstavnici medija kúde propust u informiranju o Europskoj uniji: okrugli stol  

Zgrada Berlaymont, sjedište Europske komisije, Bruxelles;
Zgrada Berlaymont, sjedište Europske komisije, Bruxelles; Foto: Herman Desmet

Kampanja za europske izbore je “mlaka” i nedostaje konkretnog sadržaja, a kandidati pokazuju neznanje o načinu rada Europskog parlamenta, ocijenili su sudionici okruglog stola “Europski izbori i Hrvatska unutar EU” u utorak u Zagrebu.

Glavna urednica Hrvatskog radija, Eliana Čandrlić Glibota smatra da se “u šest godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji propustilo informirati ljude”. Glibota ocjenjuje da je to dovelo do nezainteresiranosti građana. Dodala je da izostaje konkretnih europskih rasprava umjesto kojih u predizbornoj kampanji svjedočimo “domaćim prepucavanjima”.

Glavni urednik portala Euractiv.hr, Željko Trkanjec ocijenio je istupe kandidata i obećanja o “branjenju hrvatskih interesa u EP-u” nepoznavanjem rada europske institucije u koju nastoje ući.

“U EP-u se brane europske politike koje su i hrvatske, ali kandidati to ne razumiju”, smatra Trkanjec.

Dugogodišnji novinari podsjećaju da su ukidanje roaminga, jeftiniji međunarodni pozivi i kvaliteta proizvoda tek neki primjeri djelovanja trenutnog saziva EP-a zasad nedovoljno poznati široj javnosti.

>>>Što je nama naša Unija dala: članak 13., GDPR, roaming, zabrana jednokratne plastike…

No, Glibota je istaknula vidljivost programa Erasmus plus i smatra da je tu napravljen najveći iskorak ponajprije zbog mladih kojima je program prvenstveno namijenjen.

“Mladi poznaju rad europskih institucija bolje nego šira javnost, a njih se najmanje pita”, istaknula je Glibota.

>>>Panel raspra o ‘građanskoj neinformiranosti, nezainteresiranosti i nemoći’: VERN’ Forum

Profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu i predsjednik Zagrebačke inicijative Mladen Vedriš složio se da se u predizbornoj kampanji, al i puno ranije nedovoljno govorilo o konkretnim koristima članstva Hrvatske u Uniji.

“Hrvatska je ušla u EU, ali EU nije dovoljno ušla u nas”, zaključio je Vedriš.

Okrugli stol održan je u hotelu Westin u organizaciji Zagrebačke inicijative i Zaklade Konrad Adenauer Stiftung.

Smjer EU-a i Hrvatske

Direktor Zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju, Holger Haibach je kao najveće izazove koji stoje pred EU naveo jačanje ekstremno desnih i lijevih stranaka, neizvjesnost brexita i pregovore o višegodišnjem financijskom okviru 2021.-2027.

Aktualna hrvatska zastupnica u EP-u Ivana Maletić (EPP/HDZ) poručila je da Hrvatska mora iskoristiti predsjedanje Vijećem EU-a u prvoj polovici sljedeće godine za osiguravanje proračuna koji neće dodatno produbljivati razlike u razvoju država članica.

“Europa se ne može bolje pozicionirati u svijetu  oduprijeti izazovima izvana poput terorizma i migracija ako nije iznutra jaka”, rekla je Maletić i dodala da je potrebno jačati konkurentnost Unije, ali ne na štetu kohezijske i poljoprivredne politike.

Sudionici okruglog stola složili su se da je potrebno odbaciti jednokratno korištenje europskih fondova i novce ulagati u dugoročnu održivost gospodarstva, inovacije i istraživanja. Također, smatraju da Hrvatskoj nedostaje ideja o smjeru u kojem treba ići.

“Europska unija nije NATO. U Uniji vam ne kažu što ćete raditi, zemlja članica se sama mora definirati”, rekao je Trkanjec.

>>>Puhovski i Trkanjec o demokratskom deficitu: EP mora postati zakonodavno tijelo

Grabancijaš dodaje da je tako samo dok ne stigne direktiva Europske komisije, jedinog europskog tijela opunomoćenog za predlaganje zakona. Europski zakonodavni postupak ima dva modaliteta, jedan je “uobičajena” procedura u kojoj parlament naizgled djeluje u ravnopravnom položaju, a drugi je “specijalna” u kojoj parlament riječi nema, iako može ponuditi konzultantsku uslugu.

Grabancijaš/Hina