Čileanci su u nedjelju preplavili ulice i glavne gradske trgove nakon što su na referendumu zdušno podržali promjenu jednog od najneoliberalnijih ustava svijeta. Deseci tisuća slavodobitnih ljudi uživalo je u vatrometu i pjesmi na Trgu Italije u Santiago de Chileu koji je lani bio fokalna točka često žestokih i nasilnih prosvjeda potaknutih kolapsom “privatnih javnih usluga”. Na jednom od tornjeva laserom je ispisana riječ “preporod”.
>>>Izvanredno stanje u Santiagu
Posljednji rezultati, temeljeni na tri četvrtine prebrojanih glasova, sugeriraju da je za novi ustav glasalo 78.12% sudionika referenduma s nadom da će on dokinuti propali, uber kapitalistički neoliberalni eksperiment iz ostavštine diktatora Augusta Pinocheta.
“Trijumf pripada ljudima, ovaj trenutak slavlja rezultat je napora sviju,” rekao je 37-godišnji Daniel na Trgu Nunoa u Santiagu. “Najviše me raduje sudjelovanje mladih ljudi, mladih ljudi koji žele promjene.”
Predsjednik Sebastian Pinera nakon rezultata je rekao da nacija više ne treba biti podijeljena u “ustavnoj raspravi” već se treba ujediniti iza novog teksta koji će stvoriti “dom za svakoga.” Predsjednik se s pozicije desnog centra obratio elitnoj manjini koja drži da je aktualni ustav razlog što Čile slovi kao uspješna priča Latinske Amerike iako je sustav stvorio kolosalnu nejednakost i građanima uskratio pristup temeljnim uslugama, od zdravstva i školstva do javnog prijevoza.
Novi nacrt mora uključiti “nasljeđe prošlih generacija, volju sadašnjih generacija i nade generacija koje dolaze,” rekao je.
>>>Čileanska vlada pristala izmijeniti neoliberalni ustav diktatora Pinochea
Reuters izvještava da je građansko slavlje kulminiralo paralelno s objavom rezultata. Okupljanja su bila spontana, lupalo se loncima i tavama, pojedinci su plesali na krovovima zgrada a vozači trubili ulicama.
Velika većina sudionika u referendumu odabrala je osnivanje posebnog građanskog vijeća koje će krojiti novi ustav, u njemu će biti jednaka zastupljenost žena i muškaraca, dok će aktualni zastupnici biti marginalizirani uslijed generalnog nepovjerenja u političare.
>>>Masovne prijave policijskog nasilja u Čileu
Rok za formiranje vijeća od 155 članova je travanj 2021. nakon čega će započeti jednogodišnji rad na tekstu novog ustava čiji sadržaj mora odobriti dvotrećinska većina. Očekuje se da će redizajn iz privatnog u javno vlasništvo u većoj ili manjoj mjeri vratiti vodu, zdravstvo, obrazovanje i mirovine. Prepoznati pravo na kolektivne pregovore i osnažiti položaj domorodačkog stanovništva.
Čileanci će novi tekst potvrditi ili odbaciti na referendumu.
Kontekst
Društvena i građanska pobuna koja je krajem prošle godine eksplodirala u Čileu korijene vuče iz ustavne primjene (Milton) Friedmanove doktrine koja uči da biznis nema nikakvu društvenu odgovornost i da je njegova jedina svrha stvaranje profita.
>>>‘U povijesnom danu za Čile’ gotovo milijun ljudi prosvjedovalo u Santiagu: VIDEO
Ustavni pravnik Jaime Bassa, profesor na Sveučilištu u Valparaísou, za Reuters je rekao da dosadašnje reforme nisu odgovorile na središnje poglavlje ustava posvećeno temeljnim pravima. “Politički projekt koji je diktatura ugradila u ustavni tekst ostaje na snazi,” rekao je. “Cijeli sustav zaštite socijalnih prava, posebno socijalne sigurnosti, zdravstva, obrazovanja, radničkih prava i sindikalne zaštite ostaje podređen privatnom vlasništvu i slobodi poduzetništva.”
Rezultate čileanskog eksperimenta za Al Jazeeru je komentirao stariji urednik The Economista, Michael Reid:
>>>Građanska pobuna nokautirala neoliberalnu ekonomiju Čilea
“Ono u što se Čile mora pažljivije zagledati je činjenica da je usvojio model prema kojem će tržišni mehanizmi biti glavni izvor društvenih usluga, obrazovanja, zdravstvene skrbi, mirovina i da će ljudi veliku većinu toga sami platiti. Mislim da se to nije pokazalo dobrim. To se postupno mijenjalo kroz posljednjih 20 do 25 godina, ali mislim da treba još promjena, s više javnih usluga, a to znači i porezni sustav koji dobrostojeće u Čileu oporezuje više nego sada.”
