PolitikaPreporučeno

Prihvaćene građanske inicijative za spas pčela i klime, kažnjavanje članica s kvarnim sudstvom

Europska komisija danas je odlučila registrirati tri nove europske građanske inicijative: „Sasijecimo u korijenu korupciju u Europi obustavom financiranja za zemlje s neučinkovitim sudstvom nakon isteka roka”, „Rješavanje klimatske krize” i „Spasimo pčele i poljoprivrednike! U smjeru poljoprivrede koja je pogodna za pčele i za zdrav okoliš”. Usto, Komisija je odlučila da neće registrirati predloženu europsku građansku inicijativu pod nazivom „Osiguranje usklađenost zajedničke trgovinske politike s Ugovorima EU-a i međunarodnim pravom” jer djelovanje koje se u njoj zahtijeva očito izlazi izvan okvira ovlasti Komisije na temelju Ugovorâ EU-a.

>>>Građani pozivaju na redefiniranje Maastrichta, gradnju stanova za sve iz javnog fonda ‘bez deficita’

U ovoj fazi postupka Komisija nije analizirala meritum inicijativa već samo njihovu pravnu dopuštenost. Ako neka od triju registriranih inicijativa u godinu dana prikupi milijun izjava o potpori iz najmanje sedam različitih država članica, Komisija će je analizirati i odgovoriti na nju. Komisija može odlučiti da će postupiti po zahtjevu iz inicijative ili to odbiti, a u svakom slučaju svoju odluku mora obrazložiti.

Europska građanska inicijativa uvedena je Ugovorom iz Lisabona i pokrenuta u travnju 2012. stupanjem na snagu Uredbe o građanskoj inicijativi, kojom se provode odredbe Ugovora.

“Sasijecimo u korijenu korupciju u Europi obustavom financiranja za zemlje s neučinkovitim sudstvom nakon isteka roka”

Organizatori ove inicijative pozivaju Komisiju da „novim članicama Unije odredi strogi rok od deset godina od pristupanja za automatski moratorij na isplate iz strukturnih i kohezijskih fondova sve dok se ne ukine mehanizam praćenja njihova sudstva”. Navode da je „sadašnji pravni sustav EU-a podložan neispravnom tumačenju. U određenim uvjetima korumpiranost političkih elita u zemljama koje su nedavno pristupile može ići u prilog drugim zemljama Unije, a relativan pojam „privremeno” može se protegnuti unedogled. Određivanjem strogog vremenskog okvira uklanja se izravna i neizravna motivacija za korupciju u državama članicama EU-a.”

>>>Eurobarometar detektirao silno nepovjerenje, ovisnost i tromost hrvatskog pravosuđa

Na temelju Ugovora EU-a Europska komisija može poduzeti pravne mjere kada je riječ o financijskim pravilima koja se odnose na proračun EU-a. Komisija stoga smatra inicijativu pravno dopuštenom i odlučila ju je registrirati. Inicijativa će se registrirati 12. rujna 2019., čime će započeti jednogodišnji proces tijekom kojega će organizatori prikupljati potpise potpore.

“Rješavanje klimatske krize”

Organizatori inicijative pozivaju Komisiju da „pojača mjere za borbu protiv klimatske krize u skladu s granicom zatopljenja od 1,5 °. To znači i postavljanje ambicioznijih ciljeva te veću financijsku potporu djelovanju u području klime. Konkretno, u inicijativi se naglašava potreba da EU „prilagodi svoje ciljeve (nacionalno utvrđeni doprinos) utvrđene u skladu s Pariškim sporazumom kako bi se do 2030. emisije stakleničkih plinova smanjile za 80 %, a do 2035. postigla ugljična neutralnost te da na odgovarajući način uskladi europsko zakonodavstvo o klimi. U inicijativi se spominju i uspostava mehanizma za prilagodbu emisija ugljika na granicama EU-a, sporazumi o slobodnoj trgovini s partnerskim zemljama na temelju analize „Climate Action Tracker” i besplatni obrazovni materijali o učincima klimatskih promjena.

Na temelju Ugovora EU-a Europska komisija može poduzeti pravne mjere radi očuvanja, zaštite i poboljšanja kvalitete okoliša te mjere u području zajedničke trgovinske politike. Komisija stoga smatra inicijativu pravno dopuštenom i odlučila ju je registrirati. Inicijativa će se registrirati 23. rujna 2019., čime će započeti jednogodišnji proces tijekom kojega će organizatori prikupljati potpise potpore.

“Spasimo pčele i poljoprivrednike! U smjeru poljoprivrede koja je pogodna za pčele i za zdrav okoliš”

Organizatori ove inicijative pozivaju Komisiju da „predloži pravne akte za postupno ukidanje sintetičkih pesticida do 2035., obnovu biološke raznolikosti te podršku poljoprivrednicima u tom postupku”.Konkretnije, organizatori žele „postupno smanjiti upotrebu sintetičkih pesticida u poljoprivredi EU-a za 80 % do 2030., počevši od najopasnijih, te ih potpuno ukinuti do 2035.; obnoviti prirodne ekosustave na poljoprivrednim područjima kako bi poljoprivreda postala pokretač oporavka biološke raznolikosti; provesti reformu poljoprivrede davanjem prednosti malim, raznolikim i održivim poljoprivrednim djelatnostima, podupiranjem brzog povećanja agroekološke i organske prakse te omogućavanjem neovisnog osposobljavanja poljoprivrednika i istraživanja u području poljoprivrede bez pesticida i GMO-a.”

>>>Komisija registrirala građansku inicijativu ‘Spasimo pčele!’, slijedi prikupljanje milijun potpisa

Na temelju Ugovora EU-a Europska komisija može poduzeti pravne mjere u području zajedničke poljoprivredne politike i unutarnjeg tržišta te mjere u veterinarskom i fitosanitarnom području.Komisija stoga smatra inicijativu pravno dopuštenom i odlučila ju je registrirati.Inicijativa će se registrirati 30. rujna 2019., čime će započeti jednogodišnji proces tijekom kojega će organizatori prikupljati potpise potpore.

“Osiguranje usklađenost zajedničke trgovinske politike s Ugovorima EU-a i međunarodnim pravom”

Komisija je danas zaključila da je inicijativa „Osiguranje usklađenost zajedničke trgovinske politike s Ugovorima EU-a i međunarodnim pravom” pravno nedopuštena jer očito izlazi izvan okvira ovlasti Komisije za djelovanje kako su definirane u Ugovorima EU-a.

U inicijativi je riječ o „uređenju trgovine sa subjektima okupatora koji imaju nastan ili posluju na okupiranom području tako da se proizvodima koji od tamo potječu zabrani pristup tržištu EU-a”. Organizatori pozivaju Komisiju da „predloži pravne akte kojima bi se pravnim subjektima iz EU-a zabranio uvoz proizvoda podrijetlom iz nezakonitih naselja na okupiranim područjima i izvoz u njih kako bi se očuvala cjelovitost unutarnjeg tržišta te kako bi se izbjeglo podržavanje ili doprinos održavanju takvih nezakonitih situacija”.

>>>Komisija registrirala građansku inicijativu za jačanje prava ‘uberiziranih’ radnika

Pravni akt o tome mogao bi se donijeti samo na temelju članka 215. Ugovora o funkcioniranju Europske unije o restriktivnim mjerama. Međutim, prije nego što Vijeće može donijeti takav pravni akt, mora se donijeti odluka u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a kojom se dopušta djelomično ili potpuno smanjenje gospodarskih i financijskih odnosa s trećom zemljom. Komisija nije pravno ovlaštena za podnošenje prijedloga takve odluke.

Budući da inicijativa ne ispunjava pravne uvjete dopuštenosti, Europska komisija zaključila je da je ne može registrirati. Na temelju Uredbe europsku građansku inicijativu ne može se registrirati ako očito izlazi izvan okvira ovlasti Komisije za podnošenje prijedloga pravnog akta.

Kontekst

Europska građanska inicijativa uvedena je Ugovorom iz Lisabona i pokrenuta u travnju 2012. stupanjem na snagu Uredbe o građanskoj inicijativi, kojom se provode odredbe Ugovora. Predsjednik Juncker u svojem je govoru o stanju Unije 2017. predstavio prijedloge Europske komisije za reformu europske građanske inicijative radi povećanja njezine pristupačnosti. U prosincu 2018. Europski parlament i Vijeće postigli su dogovor o reformi te će se revidirana pravila početi primjenjivati 1. siječnja 2020.

U međuvremenu je postupak pojednostavnjen i uspostavljena je platforma za suradnju u okviru koje se pruža podrška organizatorima. Sve to pridonijelo je porastu broja registriranih inicijativa za 41 % (41 inicijativa registrirana je tijekom mandata Junckerove Komisije u odnosu na 29 registracija tijekom mandata prethodne Komisije), dok je broj odbijenih registracija smanjen za 70 % (samo šest predloženih građanskih inicijativa nije registrirano tijekom mandata ove Komisije u odnosu na 20 odbijenih registracija tijekom mandata prethodne Komisije).

Ako europsku građansku inicijativu nakon njezine službene registracije podrži najmanje milijun građana iz barem sedam država članica, oni tada mogu pozvati Europsku komisiju da predloži pravni akt u područjima u kojima za to ima ovlasti.

Predložena mjera dopuštena je pod uvjetom da očito ne izlazi izvan okvira ovlasti Komisije da podnese prijedlog pravnog akta, da nije očito uvredljiva, isprazna ili uznemirujuća te da nije očito u suprotnosti s vrijednostima Unije.