Europska središnja banka (ECB) ovog će ljeta dokinuti stvaranje/tiskanje novca i utrti put povećanju kamata u financijskom sustavu, najavili su u četvrtak krojači monetarnih smjernica.
Iako su pojedini članovi upravnog vijeća ocijenili da ruska invazija na Ukrajinu daje povod za nastavak opuštene politike, većina je odvagnula da su inflacijski pritisci i posljedična erozija životnog standarda podjednako velika i neposredna prijetnja.
Europodručje je u siječnju i veljači zabilježilo rekordnu inflaciju proizvođačkih i potrošačkih cijena (više).
“Prijelomna točka”
Predsjednica ECB-a Christine Lagarde rusku je invaziju na Ukrajinu nazvala “prijelomnom točkom” za Europu upozorivši da će ona istovremeno osupnuti rast i osnažiti inflaciju.
“Rusko-ukrajinski rat imat će materijalni utjecaj na gospodarsku aktivnost i inflaciju kroz veće cijene roba i energije, remećenje međunarodne trgovine i slabije pouzdanje potrošača,” rekla je.
S druge strane, nastavila je, slabi negativan gospodarski utjecaj pandemije koronavirusa, snaži tržište rada i naziru se prvi znaci popuštanja napetosti u opskrbnim lancima – što redom sugerira da je europodručje na “zdravim temeljima.”
>>>U 2022. predaja monetarnog suvereniteta, ulazak u Schengen – veliko finale integracije RH u EU
Banka je blago umanjila projekcije rasta bruto domaćeg proizvoda za tekuću i sljedeću godinu, ali i osnažila prognozu inflacije na 5.1% za ovu, 2.1% za 2023. i 1.9% za 2024. godinu.
ECB cilja inflacijsku stopu od oko 2% u srednjem roku.
Normalizacija
“Budući da ECB sada vidi da je inflacijski cilj postignut, izgledno je da će ključne kamatne stope ove godine povećati dvaput, po 25 postotnih bodova,” komentirao je glavni ekonomist Commerzbanka, Jörg Krämer.
Očekuje se i da će središnjica nakon osam godina komercijalnim bankama dokinuti naknadu koju plaćaju za “prekonoćno čuvanje novca”.
>>>Knot očekuje stezanje monetarne politike u zadnjem kvartalu 2022. godine
Banka je potvrdila planove o zaključenju 1.85 bilijuna eura vrijednog pandemijskog programa kupnje (PEPP) s krajem ožujka. Stariji i rigorozniji program (APP) izgledno će se nastaviti, ali u manjem obujmu nego što je to bilo planirano prije rata u Ukrajini.
ECB sada očekuje da će APP alokacije u travnju iznositi 40 milijardi eura, 30 milijardi u svibnju i 20 milijardi u lipnju. Banka je prije predviđala kupnju u vrijednosti od 40 milijardi eura mjesečno u drugom tromjesečju, 30 milijardi u trećem i 20 milijardi u četvrtom.
Kupnja obveznica u trećem kvartalu “ovisit će o podacima,” rekla je Lagarde.
>>>ECB ubrzao štancanje novca u ožujku s lavovskim fokusom na Njemačku | PEPP
“Sve u svemu, današnja odluka dobar je kompromis i zadržava maksimalnu fleksibilnost u vrlo postupnoj normalizaciji monetarne politike,” komentirao je za Reuters ekonomist ING -a, Carsten Brzeski. “Prvo povećanje kamate prije kraja godine još uvijek je moguće.”
Pratite nas na Google vijestima
