Biznis i ekonomijaPreporučeno

Produženje radnog vijeka vidimo kao glavni cilj državne politike: HGK

Luka Burilović; Foto: HGK

Hrvatska gospodarska komora priopćenjem pozdravlja inicijativu Vlade za nastavak dijaloga između sindikata, države i gospodarstvenika vezan uz najavljene izmjene zakona koji će kreirati konkurentnije tržište rada.

“Generalni prijedlozi su stimulacija dužeg ostanka u svijetu rada, iz tog razloga mijenjamo zakonsku regulativu da se radnici do 68. godine zadrže u svijetu rada. Potičemo adekvatnije mirovine,”

Josip Aladrović

“Ključna riječ je poticanje, a ne penaliziranje. Prosječni radni vijek u Hrvatskoj jedan je od najkraćih u Europi i njegovo produženje vidimo kao glavni cilj državne politike” rekao je predsjednik HGK Luka Burilović, istaknuvši da ljudima koji su sposobni i žele raditi to treba i omogućiti i to na što jednostavniji način.

HGK nije za to da bilo koja strana nameće svoje uvjete, rješenje mora biti kompromisno i ne smije biti nikakve diskriminacije po dobi.

>>>Pravna stečevina Europske unije o dobnoj diskriminaciji u poreznoj reformi

Uvjereni smo da će doći do kompromisa koji će odgovarajućim mjerama unaprijediti tržište rada, s posebnim naglaskom na poticanje što ranijeg ulaska mladih u svijet rada i za ostanak na tržištu rada do 65. godine.

Jasno je da se u reformama ne smije izgubiti iz vida socijalni aspekt radnog zakonodavstva, ali glavni fokus mora biti na ekonomskoj održivosti gospodarstva i mirovinskog sustava. Ono što svakako treba izbjeći u izmjenama ovih sedam zakona jest dodatno opterećenje poduzetnika.

“Blage” izmjene Zakona o radu

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović izjavio je u ponedjeljak nakon sastanka s predstavnicima sindikata i poslodavaca kako smatra da su pripremili kvalitetne zakonske promjene oko stimulacije dužeg ostanka u svijetu rada kojima će sustav biti dugoročno kvalitetan i održiv.

“Smatramo da smo postigli kvalitetne promjene zakona. Manje-više smo se usuglasili da ćemo se i kroz nekoliko dana ponovno vidjeti na bilateralnim sastancima i raspraviti sve prijedloge. Generalni prijedlozi su stimulacija dužeg ostanka u svijetu rada, iz tog razloga mijenjamo zakonsku regulativu da se radnici do 68. godine zadrže u svijetu rada. Potičemo adekvatnije mirovine”, rekao je.

>>>Šira liberalizacija tržišta rada ‘bez alternative’ na sastanku Aladrovića s poduzetnicima: HGK

Na sastanku se raspravljalo o izmjenama Zakona o radu, Zakona o državnim službenicima, Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o odgoju i obrazovanju te Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

“Poslodavci žele prostor da se rješavaju radnika kako žele, a  onda ih, uz mirovinu, privlače da još jedan dio novca dodatno zarade. Trenutno na taj način radi više od 14.000 umirovljenika.” 

Krešimir Sever

Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju

U osvrtu na prijedloge za izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju ministar je rekao da se “zapravo prihvaćaju samo izmjene koje su bile dio referendumskog pitanja,” dok se izmjene Zakona o radu “blage”.

“Mijenjalo se u pravilu po jedan dva ili tri članka u svakom od navedenih šest zakona. To su blage izmjene u smjeru normativne djelatnosti,” izjavio je Aladrović.

Ministar je dodao da se mogućnost rada do 68 godine života otvara svim radnicima. “Ukoliko poslodavac nije zadovoljan s radnikom ima druge institute da mu se eventualno zahvali. Ako poslodavac ima potrebe za tim radnikom, u tom slučaju mogućnost ostanka u svijetu rada traje do 68. godine, ili ako se drugačije dogovore”, pojasnio je Aladrović uz napomenu da izmjene obuhvaćaju sve državne i javne službenike.

Sever: sindikati i Vlada na jednoj, poslodavci na drugoj strani

Šef Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever izjavio je nakon sastanka da se gledišta zastupnika radnika i Vlade razlikuju od gledišta predstavnika poslodavaca.

>>>Plenković: čuli smo poruku, krećemo u izmjenu Zakona o mirovinskom osiguranju

“Poslodavci žele prostor da se rješavaju radnika kako žele, a  onda ih, uz mirovinu, privlače da još jedan dio novca dodatno zarade. Trenutno na taj način radi više od 14.000 umirovljenika. Sada kada bi se ta dob digla tako da radnik može odlučivati – hoće li ostati raditi dulje uz punu plaću i sva ostala prava iz radnog odnosa, to sad poslodavcima ne odgovara,” rekao je Sever prema citatu Hine.

(Grabancijaš/HGK)