Program rada Europske komisije za 2020.

Europska komisija danas je donijela Program rada za 2020. U njemu su utvrđene mjere koje će poduzeti u 2020. kako bi političke smjernice predsjednice von der Leyen pretvorila u konkretne koristi za europske građane, poduzeća i društvo. Glavna pokretačka snaga iza tog prvog Programa rada želja je da se uspješno iskoriste prilike koje će donijeti ekološka i digitalna tranzicija.

Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, izjavila je: „Komisija je predana svladavanju izazova naše generacije kao što su klimatske promjene, digitalizacija i migracije. Predani smo ostvarenju europskog zelenog plana i stvaranju prilika za europske građane i poduzeća u digitalnoj transformaciji. Ovaj će Program rada pridonijeti izgradnji ambicioznije Unije.”

Maros Šefčovič, potpredsjednik za međuinstitucijske odnose i predviđanja, rekao je: „Naše ambicije možemo ostvariti samo zajedničkim djelovanjem svih institucija, država članica i najvažnijih partnera. Zbog toga Program rada Komisije odražava i prioritete Europskog parlamenta i Europskog vijeća. Usto, u program smo prvi put uključili spoznaje o dugoročnim trendovima koji utječu na naša gospodarstva i društva. Strateško predviđanje usmjeravat će nas pri izradi politika kojima ćemo odlučno odgovoriti na potrebe svih Europljana i učvrstiti geopolitički položaj Unije te koje će biti primjenjive i u budućnosti.”

Pokretanje tranzicije prema pravednoj, klimatski neutralnoj i digitalnoj Europi

U 2020. Europska komisija počet će pretvarati šest glavnih ambicija predsjednice von der Leyen u konkretne inicijative. Zatim slijede pregovori o tim inicijativama i njihova provedba u suradnji s Europskim parlamentom, državama članicama i drugim partnerima.

• Europski zeleni plan: Nakon što je u prosincu 2019. i siječnju 2020. iznijela prve ključne inicijative, Komisija će predložiti europski propis o klimi kako bi u zakonodavstvo ugradila cilj ugljične neutralnosti do 2050. Europski sporazum o klimi objedinit će sve te aktivnosti i u njih uključiti regije, lokalne zajednice, civilno društvo, industrijski sektor i školstvo. EU će usto imati vodeću ulogu u međunarodnim pregovorima uoči konferencije COP26 u Glasgowu. Komisija će predstaviti inicijative protiv gubitka biološke raznolikosti i, u okviru strategije „od polja do stola”, za potporu poljoprivrednicima da na održiviji način proizvode hranu koja je visoke kvalitete, sigurna za jelo i pristupačne cijene.

• Europa spremna za digitalno doba: Nova europska podatkovna strategija omogućit će Uniji da maksimalno iskoristi golemu vrijednost neosobnih podataka, koji su u digitalnom gospodarstvu sve veći i višekratno upotrebljiv kapital. To će uključivati i optimalno iskorištavanje potencijala digitalnih podataka te razvoj i primjenu umjetne inteligencije u skladu s europskim vrijednostima i temeljnim pravima. Nova industrijska strategija za Europu povećat će naše industrijske i inovacijske kapacitete, a aktom o digitalnim uslugama ojačat će se jedinstveno tržište za digitalne usluge i pomoći da se manjim poduzećima osiguraju potrebna pravna jasnoća i ravnopravni tržišni uvjeti.

• Gospodarstvo u interesu građana: Nakon što je u siječnju 2020. predstavila svoje prve zamisli o snažnoj socijalnoj Europi, Komisija će raditi na uključivanju digitalne i klimatske tranzicije u naše jedinstveno socijalno tržišno gospodarstvo u kojem će biti spojeni socijalna pravednost, održivost i gospodarski rast. Uvažavajući nacionalne tradicije, iznijet će prijedloge o zajamčenoj pravednoj minimalnoj plaći za radnike u EU-u i o europskom sustavu reosiguranja za slučaj nezaposlenosti te predložiti inicijative za djelotvorno i pravedno oporezivanje. Predložit će uspostavu europskog jamstva za djecu kako bi se djeci osiguralo zadovoljavanje osnovnih potreba te ojačati Garanciju za mlade kako bi pomogla mladim osobama da se obrazuju i dobiju potrebne prilike za osposobljavanje i zaposlenje.

• Snažnija Europa u svijetu: Komisija će izraditi nove strategije za suradnju sa susjedima u Africi i na zapadnom Balkanu. Nastavit će se zalagati za otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Istodobno će nastojati održati postojeću dinamiku predlaganjem poboljšanja pristupnog procesa, uključujući metodologiju proširenja i čvršći okvir za ulaganja. Naposljetku, Komisija ostaje predana podržavanju, osuvremenjivanju i unapređivanju poretka utemeljenog na pravilima kako bi bio prilagođen aktualnim okolnostima. Radi jačanja Komisijine geopolitičke uloge, sve inicijative u Programu rada imat će snažnu vanjsku dimenziju.

• Promicanje europskog načina života: Komisija će predstaviti novi pakt o migraciji i azilu, okosnicu reforme politike azila. Podupirat će zaštitu zdravlja Europljana i predvoditi borbu protiv raka. Inicijative će pomoći da se više ulaže u razvijanje vještina građana i da oni lakše svladaju izazove koje donose digitalna i ekološka tranzicija. Komisija će usto predložiti novu strategiju za sigurnosnu uniju EU-a, u kojoj će utvrditi područja u kojima Unija može državama članicama donijeti dodanu vrijednost u održavanju sigurnosti, od suzbijanja terorizma i organiziranog kriminala do sprečavanja i otkrivanja hibridnih prijetnji te jačanja kibersigurnosti i otpornosti kritične infrastrukture.

• Novi poticaj europskoj demokraciji Zajedno s drugim institucijama EU-a i partnerima, Komisija će pokrenuti konferenciju o budućnosti Europe, kojom će građane uključiti u izradu mjera EU-a. Nastavit će održavati snažnu kulturu vladavine prava u EU-a. Sagledat će kako nove demografske okolnosti utječu na sve sfere, od zaposlenosti do socijalne zaštite, javnog zdravstva, javnih financija, regionalne politike i digitalne povezivosti i integracije te digitalnih vještina, i odgovoriti inicijativama, primjerice za pitanje starenja stanovništva.

Sva 43 nova cilja politike u okviru šest glavnih ambicija navedena su u prvom prilogu Programu rada.

Politički diskontinuitet

Pripremajući Program rada, Komisija je pregledala sve prijedloge koji trenutačno čekaju na odluku Europskog parlamenta i Vijeća te predlaže povlačenje i stavljanje izvan snage 34 prijedloga. Neki od njih ne odgovaraju političkim prioritetima nove Komisije. Za većinu inicijativa, međutim, Komisija ostaje čvrsto predana ostvarenju njihovih ciljeva. Prije nego što formalizira povlačenja, Komisija će razmotriti bolje i učinkovitije načine postizanja ciljeva te će se posavjetovati s Europskim parlamentom i Vijećem.

Svi prijedlozi za povlačenje navedeni su u četvrtom prilogu Programu rada.

Unapređenje oblikovanja i provedbe politika pogledom u budućnost

Od 2020. Komisija će više koristiti svoje kapacitete za strateško predviđanje kako bi utvrdila dugoročne trendove, poboljšala određivanje prioriteta i oblikovanje politika utemeljeno na dokazima. Jačim okvirom za bolju regulativu omogućit će se da politike daju konkretnije rezultate i olakšaju život građanima i poduzećima. Konkretno, primjenom načela „jedan za jedan” osigurat će se da se nova opterećenja kompenziraju tako da se građane i poduzeća, osobito malim i srednjim, oslobodi ekvivalentnih administrativnih troškova na razini EU-a u istom područje politike. U radu na pojednostavnjenju Komisiji će pomoći i platforma za propise primjerene budućnosti („Fit-for-Future”).

Svi prijedlozi za pojednostavnjenje navedeni su u drugom prilogu Programu rada.

Izrada zajedničkog programa

Komisija je na izradi programa blisko surađivala s Europskim parlamentom, državama članicama i savjetodavnim odborima. Nastavljajući dalje u duhu zajedništva, Komisija, Europski parlament i Vijeće počet će s raspravama o utvrđivanju zajedničkih prioriteta za koje se suzakonodavci slažu da treba djelovati brzo.

Više informacija nalazi se ovdje.