FunPreporučeno

Projekt BEK osvojio više od 3 milijuna korisnika, najčitanija ‘Sloboština Barbie’   

Projekt Besplatne elektroničke knjige BEK premašio je krajem prošle godine tri milijuna korisnika, izvijestilo je u ponedjeljak Društvo za promicanje književnosti na novim medijima, nositelj tog projekta pokrenutog prije 18 godina.

“U 2019. godini 30 posto više korisnika projekta online je čitalo 16 posto više e-knjiga te preuzelo na svoje uređaje dva posto više e-knjiga, a s 23 novoobjavljena naslova njihov se broj popeo na 242, kao što je i s prošlogodišnjih 583.180 novih korisnika premašena brojka od ukupno tri milijuna korisnika”, ističu iz Društva.

>>>Esej koji pravo na rad suočava s božanskim darom nerada 23. besplatan naslov BEK-a

Čak 52 naslova zabilježilo je više od tisuću čitatelja tijekom protekle godine, s novim naslovima dostupno je više od stotinu probranih pjesničkih naslova suvremene hrvatske književne produkcije. U prosjeku je projekt dosad imao više od 150 tisuća korisnika godišnje te je prosječno svaki naslov zabilježio više od 7 i pol tisuća čitatelja.

Naslovi objavljeni u okviru projekta BEK dostupni su trenutno, globalno i bez novčane naknade.

“Sloboština Barbie” najčitaniji prozni naslov u 2019.

Najčitaniji prozni naslov u 2019. bio je roman “Sloboština Barbie“ Maše Kolanović (6.164 čitatelja), a slijede roman “Ljubav je sve“ Krešimira Pintarića (4.822)  te prozni zapisi Henryja Davida Thoreaua “Walden“ (4.002).

Od knjiga pjesama najčitanije su bile “Tri jeseni“ Ane Ahmatove (4.224 čitatelja), te “Tour de force“ Krešimira Pintarića (2.047) i “Gledaj me u oči“ Marija Brkljačića (1.580).

Najčitaniji publicistički naslov je “Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć!“ Dražena Šimleše (7.980 čitatelja), te “Mediji, propaganda i sistem“ Noama Chomskog (7.617) i “Zapisi iz treće kulture“ Darka Polšeka (7.068).

>>>‘Posudi mi smajl’ i druge suvremene knjige besplatno online: Projekt BEK

Od eseja najviše se čitalo “Razumijevanje filma“ Hrvoja Turkovića (7.085), “Hodanje“ Henryja Davida Thoreaua (2.574) i “Barikade“ Borisa Budena (2.116), a od teorijskih naslova “Filmske vrste i rodovi“ Nikice Gilića (9.408), “Strukturalizam, semiotika, metafilmologija“ (2.179) i “Filmska opredjeljenja“ (1.608) Hrvoja Turkovića.