Državni zavod za statistiku (DZS) u petak je objavio izvješće o proračunskom deficitu i razini duga opće države za razdoblje od 2018. do 2021. godine koje je usklađeno s Europskim sustavom nacionalnih i regionalnih računa (ESA-e 2010) i Priručnikom o deficitu i dugu opće države.
>>>Pakt o stabilnosti i rastu (tag)
Prema navedenoj metodologiji konsolidirani deficit opće države u 2021. godini iznosio je 12,4 milijarde kuna ili 2.9% bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je godinu prije segnuo do 27,7 milijardi kuna ili 7.3% BDP-a.
Proračun je u predpandemijskoj 2019. godini iskusio suficit od 969 milijuna kuna ili 0.2% BDP-a, u poredbi s 2018. kad je manjak bio tek -116 milijuna kuna ili 0,02% BDP-a.
>>>Apsurdno fascinantan detalj o ‘negativnom predznaku’ PDV-a u travnju 2020. godine
Konsolidirani dug na kraju 2021. iznosio je 343 609 milijuna kuna ili 79,8% BDP-a, dok je u 2020. iznosio 330 438 milijuna kuna (87,3% BDP-a). U 2019. dug je iznosio 293 222 milijuna kuna (71,1% BDP-a), a u 2018. godini 286 597 milijuna kuna (73,3% BDP-a).
Pandemijski danak
DZS piše da je velik utjecaj na produbljenje manjka u 2021. imao deficit proračunskog salda državnog proračuna u iznosu od 15 miljardi kuna ili 3,5% BDP-a, što je za 7,0 miljardi manje nego u prvoj godini pandemije koronavirusa u Hrvatskoj.
>>>Detalji o rebalansu proračuna: Vlada (2020.)
Zavod kao glavni povod za kretanja podcrtava dalekosežne mjere na rashodnoj strani povezane s odgovorom na zdravstvenu ugrozu, uključujući mjere za očuvanje radnih mjesta i gospodarsko usporavanje uvjetovano odgovorom na pandemiju.
>>>Vukelić: dvotjedni troškovi pandemije 75 milijuna, ukupni 5 milijardi kuna
U 2021. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 83 103 milijuna kuna, što je porast od 17,5% u odnosu na 2020., dok su tekući porezi na dohodak i bogatstvo prikupljeni u iznosu od 23 315 milijuna kuna, što je za 5,6% manje nego u prethodnoj godini.
Prihodi od neto socijalnih doprinosa u 2021. iznosili su 48 868 milijuna kuna, što je za 10,7% više nego u 2020.
Nakon znatnog deficita koji je zabilježen u 2020. zbog aktivnosti vezanih za pandemiju bolesti COVID-19, u 2021. je zamjetan trend povećanja poreznih prihoda, socijalnih doprinosa, poboljšanja financijskog rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća te primljenih kapitalnih i tekućih transfera.
Utjecaj na pad deficita imalo je i smanjenje pojedinih rashodnih kategorija poput bruto investicija u fiksni kapital, plaćenih kamata te isplaćenih subvencija.
Lani je zabilježen pad investicija za 3.5% u poredbi s 2020. godinom.
Rashodi
Rashodi kapitalnih transfera na osnovi plaćanja po garancijama, preuzimanja duga i kapitalnih injekcija u 2021. iznosili su 591 milijun kuna, što je utjecalo na generiranje deficita, kao i uključivanje rashoda za poticajnu stanogradnju.
U 2021. kamatni rashodi iznosili su 6 691 milijun kuna, što je za 10,9% manje nego u 2020., kada su iznosili 7 508 milijuna kuna. Primarni deficit opće države iznosio je 5,7 milijardi kuna ili 1,3% BDP-a, što je za 14,5 milijardi bolje u poredbi s 2020. godinom.
Stanje duga konsolidirane opće države (maastrichtški dug čija su pravila suspendirana tijekom pandemije) u 2021. iznosilo je 343,6 milijardi kuna, što je porast od 13,2 milijarde kuna ili 4,0% u odnosu na stanje duga na kraju 2020. Od toga se 12,5 milijardi kuna odnosi na neto zaduživanje, a ostatak na deprecijaciju tečaja kune u odnosu na euro.
- Deficit proračuna opće države: udio proračunskog deficita opće države u bruto domaćem proizvodu (BDP) ne smije prelaziti 3% deficita s kraja prethodne financijske godine. Ako to nije moguće, dopušta se da deficit privremeno biva iznad (ali još uvijek blizu) razine od 3%.
- Državni dug: udio bruto duga opće države u BDP-u ne smije prijeći 60% BDP-a na kraju prethodne financijske godine. Ako nije tako, udio mora pokazivati tendenciju značajnog smanjivanja i zadovoljavajućom se dinamikom mora približavati referentnoj vrijednosti.
Udio duga konsolidirane opće države u BDP-u iznosio je 79,8% BDP-a na kraju 2021., što je pad od 7,5 postotnih bodova u odnosu na udio duga u BDP-u na kraju 2020., kada je iznosio 87,3% BDP-a.
Pratite nas na Google vijestima
