PolitikaPreporučeno

Prva tri mjeseca | kronologija rata u Ukrajini

Izviđač; Foto: Amber Clay/Pixabay

Rusija ulazi u četvrti mjesec svoje invazije na Ukrajinu koja ne pokazuje znakove posustajanja. U dosadašnjem su tijeku rata poginule tisuće, razmješteni milijuni. Pojedini su gradovi pretvoreni u prah i pepeo.

>>>Kronologija rata u Ukrajini (tag)

Nakon odustajanja od opsade i napada na glavni ukrajinski grad Kijev, Rusija je osnažila ofenzivu na istočnoj bojišnici gdje crta granice Novorusije, dok Zapad postojano snaži sankcije i svoju ulogu u posredničkom ratu.

Grabancijaš rezimira do sad ključne događaje najvećeg vojnog sukoba kojem Europa svjedoči od Drugog svjetskog rata:

  • 24. veljače: ruska je vojska pregazila ukrajinsku granicu i otvorila tri bojišnice, u Europi je započeo rat. Predsjednik Vladimir Putin u ratnom je proglasu rekao da njegova zemlja pokreće “specijalnu vojnu operaciju” s ciljem demilitarizacije i “denacifikacije” susjeda (više). Njegov je ukrajinski kolega, Volodimir Zelenskij, na Twitteru napisao: “Rusija je krenula putem zla, no Ukrajina će se braniti.”
  • 25. veljače: ruski osvajači prodiru duboko u teritorij Ukrajine na sjeveru, istoku i jugu. Artiljerija tuče predgrađa Kijeva.
  • 1. ožujka: američki dužnosnik navodi da je golema kolona ruskih oklopnih vozila razvučena preko šezdeset kilometara i usmjerena na Kijev suočena s logističkim nevoljama. Rusija neutralizira TV toranj u glavnom gradu Ukrajine, snaži artiljerijske udare i bombardiranja iz zraka širom bojišnice, a osobito na veličinom drugi ukrajinski grad Harkov. Očekivanja o brzoj kapitulaciji Kijeva blijede.

  • 2. ožujka: ruske snage započinju s opsadom jugoistočnog ukrajinskog lučkog grada Mariupolja (više), strateške okosnice istočne bojišnice čije osvajanje otvara kopneni koridor između crnomorskog poluotoka Krima koji je Rusija anektirala u 2014. godini i separatističkih oblasti na sjeveroistoku Ukrajine čiju je neovisnost Putin priznao neposredno prije invazije (više). Istog dana, ruske snage osvajaju središnju crnomorsku luku Herson. Ukrajina bilježi kapitulaciju prvog značajnog urbanog središta, a Rusija pobjedu od strateškog značaja. Agencija Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) javlja da je iz Ukrajine pobjeglo milijun ljudi.
  • 4. ožujka: ruske snage osvajaju Zaporožje, najveću nuklearnu elektranu u Europi. NATO odbacuje poziv Ukrajine za uspostavljanje zone zabrane lete nad njezinim teritorijem uz obrazloženje da bi ona eskalirala sukob.
  • 8. ožujka: međunarodna zajednica osigurava prvi koridor za izvlačenje civila iz sjeveroistočnog ukrajinskog grada Sumija. UNHCR revidira broj izbjeglica na dva milijuna.

  • 9. ožujka: Ukrajina optužuje Rusiju za bombardiranje rodilišta u Mariupolju. Rusija tvrdi da su zgradu koristili ukrajinski borci.
  • 13. ožujka: Rusija vojne operacije širi preko čitave Ukrajine, rakete udaraju vojnu bazu u Javorivu, gradu smještenom u blizini granice s članicom NATO-a, Poljskom.
  • 16. ožujka: Ukrajina optužuje Rusiju za bombardiranje kazališta u Mariupolju u kojem su utočište tražile stotine civila. Moskva to poriče.
  • 25. ožjuka: Moskva signalizira promjenu strategije i fokus na istočnu bojišnicu. Ukrajinska vojska vraća kontrolu nad selima i gradovima u okolici Kijeva.

  • 30. ožujka: UNHCR navodi da je iz Ukrajine pobjeglo više do četiri milijuna ljudi.
  • 3./4. travnja: Ukrajina optužuje Rusiju za ratne zločine nakon prijepornih izvještaja o masovnom ubojstvu i masovnim grobnicama civila u gradu Buči. Kremlj odbacuje odgovornost i tvrdi da su vizualni materijali naširoko objavljeni u zapadnjačkim medijima namješteni (više).
  • 8. travnja: Ukrajina krivi Rusiju za raketni napad na željeznički kolodvor u istočnom ukrajinskom gradu Kramatorsku gdje su prema njezinim tvrdnjama stradala najmanje 52 civila. Proturječja i zapisi s lokacije izazivaju veliki prijepor i nedoumicu na društvenim mrežama. Moskva ponovno odbacuje krivnju i navode da hotimice cilja civile (više).
  • 14. travnja: Moskva, admiralski brod ruske Crnomorske flote, tone nakon havarije koju je prema tvrdnjama Ukrajine izazvao njezin raketni udar. Kremlj za gubitak broda od velikog simboličnog značaja krvi eksploziju brodske municije (više).

  • 18. travnja: Rusija kreće s masivnim, raketnim, artiljerijskim i zračni uskrsnim udarima koji označavaju početak “Bitke za Donbas”.
  • 21. travnja: nakon gotovo dvomjesečne, razarajuće, potresne i neumoljive opsade, Putin proglašava “oslobođenje” Mariupolja, no stotine ukrajinskih nacista u podzemlju kolosalne čeličane Azovstal zavjetuje nastavak otpora (više).
  • 25./26. travnja: Ukrajina optužuje Moskvu da u ratni sukob uvlači Pridnjestrovlje (Transnіstrіa), regiju smještenu na istoku Moldavije s većinskim stanovništvom ruskog porijekla koju čuva i nadzire ruska vojska (više).
  • 28. travnja: dvije ruske rakete udaraju Kijev u trenutku posjeta glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, Antonija Guterresa. Kremlj optužuje Ukrajinu za prekogranične napade na njezin teritorij. Dvije eksplozije odjeknule su u ruskom pograničnom gradu Belgorodu (više).

  • 1. svibnja: Ujedinjeni narodi osiguravaju evakuaciju oko 100 ukrajinskih civila iz ruina Azovstala.
  • 7. svibnja: Ukrajina u još jednom prijepornom izvještaju tvrdi da je do 60 ljudi poginulo u raketnom udaru na seosku školu u Bjelogorici.
  • 9. svibnja: ruski predsjednik Vladimir Putin u Moskvi je proslavio Dan pobjede nad nacizmom i predsjedao predstavom goleme oružane sile. Vojnicima je rekao da se bore za sigurnost domovine (više).
  • 10. svibnja: Ukrajina javlja o protuofenzivi sjeverno i sjeveroistočno od Harkova. Zapadnjački diplomati i vojni analitičari sugeriraju da je riječ o prekretnici (više).
  • 12. svibnja: UNHCR navodi da je iz Ukrajine pobjeglo šest milijuna ljudi.

  • 13. svibnja: videozapis ukrajinske vojske prikazuje uništenje velike kolone ruskih oklopnih vozila prilikom pokušaja prelaska preko rijeke Sjeverni Donjec u istočnom Donbasu (više).
  • 14. svibnja: ukrajinske snage pokreću protuofenzivu u blizini istočnog grada Izjuma koji slovi kao ključan za rusku logistiku i linije opskrbe.
  • 18. svibnja: desetljećima neutralne Finska i Švedska formalno traže ulazak u NATO. Putin reagira s neočekivanom pomirljivošću (više).
  • 20. svibnja: kapitulacija ukrajinskih nacista u Azvostalu.

Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima

Grabancijaš/Reuters