Rusija ulazi u četvrti mjesec svoje invazije na Ukrajinu koja ne pokazuje znakove posustajanja. U dosadašnjem su tijeku rata poginule tisuće, razmješteni milijuni. Pojedini su gradovi pretvoreni u prah i pepeo.
>>>Kronologija rata u Ukrajini (tag)
Nakon odustajanja od opsade i napada na glavni ukrajinski grad Kijev, Rusija je osnažila ofenzivu na istočnoj bojišnici gdje crta granice Novorusije, dok Zapad postojano snaži sankcije i svoju ulogu u posredničkom ratu.
Grabancijaš rezimira do sad ključne događaje najvećeg vojnog sukoba kojem Europa svjedoči od Drugog svjetskog rata:
- 24. veljače: ruska je vojska pregazila ukrajinsku granicu i otvorila tri bojišnice, u Europi je započeo rat. Predsjednik Vladimir Putin u ratnom je proglasu rekao da njegova zemlja pokreće “specijalnu vojnu operaciju” s ciljem demilitarizacije i “denacifikacije” susjeda (više). Njegov je ukrajinski kolega, Volodimir Zelenskij, na Twitteru napisao: “Rusija je krenula putem zla, no Ukrajina će se braniti.”
- 25. veljače: ruski osvajači prodiru duboko u teritorij Ukrajine na sjeveru, istoku i jugu. Artiljerija tuče predgrađa Kijeva.
- 1. ožujka: američki dužnosnik navodi da je golema kolona ruskih oklopnih vozila razvučena preko šezdeset kilometara i usmjerena na Kijev suočena s logističkim nevoljama. Rusija neutralizira TV toranj u glavnom gradu Ukrajine, snaži artiljerijske udare i bombardiranja iz zraka širom bojišnice, a osobito na veličinom drugi ukrajinski grad Harkov. Očekivanja o brzoj kapitulaciji Kijeva blijede.
- 2. ožujka: ruske snage započinju s opsadom jugoistočnog ukrajinskog lučkog grada Mariupolja (više), strateške okosnice istočne bojišnice čije osvajanje otvara kopneni koridor između crnomorskog poluotoka Krima koji je Rusija anektirala u 2014. godini i separatističkih oblasti na sjeveroistoku Ukrajine čiju je neovisnost Putin priznao neposredno prije invazije (više). Istog dana, ruske snage osvajaju središnju crnomorsku luku Herson. Ukrajina bilježi kapitulaciju prvog značajnog urbanog središta, a Rusija pobjedu od strateškog značaja. Agencija Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) javlja da je iz Ukrajine pobjeglo milijun ljudi.
- 4. ožujka: ruske snage osvajaju Zaporožje, najveću nuklearnu elektranu u Europi. NATO odbacuje poziv Ukrajine za uspostavljanje zone zabrane lete nad njezinim teritorijem uz obrazloženje da bi ona eskalirala sukob.
- 8. ožujka: međunarodna zajednica osigurava prvi koridor za izvlačenje civila iz sjeveroistočnog ukrajinskog grada Sumija. UNHCR revidira broj izbjeglica na dva milijuna.
- 9. ožujka: Ukrajina optužuje Rusiju za bombardiranje rodilišta u Mariupolju. Rusija tvrdi da su zgradu koristili ukrajinski borci.
- 13. ožujka: Rusija vojne operacije širi preko čitave Ukrajine, rakete udaraju vojnu bazu u Javorivu, gradu smještenom u blizini granice s članicom NATO-a, Poljskom.
- 16. ožujka: Ukrajina optužuje Rusiju za bombardiranje kazališta u Mariupolju u kojem su utočište tražile stotine civila. Moskva to poriče.
- 25. ožjuka: Moskva signalizira promjenu strategije i fokus na istočnu bojišnicu. Ukrajinska vojska vraća kontrolu nad selima i gradovima u okolici Kijeva.
- 30. ožujka: UNHCR navodi da je iz Ukrajine pobjeglo više do četiri milijuna ljudi.
- 3./4. travnja: Ukrajina optužuje Rusiju za ratne zločine nakon prijepornih izvještaja o masovnom ubojstvu i masovnim grobnicama civila u gradu Buči. Kremlj odbacuje odgovornost i tvrdi da su vizualni materijali naširoko objavljeni u zapadnjačkim medijima namješteni (više).
- 8. travnja: Ukrajina krivi Rusiju za raketni napad na željeznički kolodvor u istočnom ukrajinskom gradu Kramatorsku gdje su prema njezinim tvrdnjama stradala najmanje 52 civila. Proturječja i zapisi s lokacije izazivaju veliki prijepor i nedoumicu na društvenim mrežama. Moskva ponovno odbacuje krivnju i navode da hotimice cilja civile (više).
- 14. travnja: Moskva, admiralski brod ruske Crnomorske flote, tone nakon havarije koju je prema tvrdnjama Ukrajine izazvao njezin raketni udar. Kremlj za gubitak broda od velikog simboličnog značaja krvi eksploziju brodske municije (više).
- 18. travnja: Rusija kreće s masivnim, raketnim, artiljerijskim i zračni uskrsnim udarima koji označavaju početak “Bitke za Donbas”.
- 21. travnja: nakon gotovo dvomjesečne, razarajuće, potresne i neumoljive opsade, Putin proglašava “oslobođenje” Mariupolja, no stotine ukrajinskih nacista u podzemlju kolosalne čeličane Azovstal zavjetuje nastavak otpora (više).
- 25./26. travnja: Ukrajina optužuje Moskvu da u ratni sukob uvlači Pridnjestrovlje (Transnіstrіa), regiju smještenu na istoku Moldavije s većinskim stanovništvom ruskog porijekla koju čuva i nadzire ruska vojska (više).
- 28. travnja: dvije ruske rakete udaraju Kijev u trenutku posjeta glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, Antonija Guterresa. Kremlj optužuje Ukrajinu za prekogranične napade na njezin teritorij. Dvije eksplozije odjeknule su u ruskom pograničnom gradu Belgorodu (više).
- 1. svibnja: Ujedinjeni narodi osiguravaju evakuaciju oko 100 ukrajinskih civila iz ruina Azovstala.
- 7. svibnja: Ukrajina u još jednom prijepornom izvještaju tvrdi da je do 60 ljudi poginulo u raketnom udaru na seosku školu u Bjelogorici.
- 9. svibnja: ruski predsjednik Vladimir Putin u Moskvi je proslavio Dan pobjede nad nacizmom i predsjedao predstavom goleme oružane sile. Vojnicima je rekao da se bore za sigurnost domovine (više).
- 10. svibnja: Ukrajina javlja o protuofenzivi sjeverno i sjeveroistočno od Harkova. Zapadnjački diplomati i vojni analitičari sugeriraju da je riječ o prekretnici (više).
- 12. svibnja: UNHCR navodi da je iz Ukrajine pobjeglo šest milijuna ljudi.
- 13. svibnja: videozapis ukrajinske vojske prikazuje uništenje velike kolone ruskih oklopnih vozila prilikom pokušaja prelaska preko rijeke Sjeverni Donjec u istočnom Donbasu (više).
- 14. svibnja: ukrajinske snage pokreću protuofenzivu u blizini istočnog grada Izjuma koji slovi kao ključan za rusku logistiku i linije opskrbe.
- 18. svibnja: desetljećima neutralne Finska i Švedska formalno traže ulazak u NATO. Putin reagira s neočekivanom pomirljivošću (više).
- 20. svibnja: kapitulacija ukrajinskih nacista u Azvostalu.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
Grabancijaš/Reuters
