Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter predala je Hrvatskom saboru godišnje izvješće za 2021. godinu, u kojem daje analizu i ocjenu stanja ljudskih prava i jednakosti u Hrvatskoj, kao i 156 preporuka za poboljšanje prava građana.
Novina u Izvješću je poglavlje o pravu na dobro upravljanje, koje je potrebno jačati, što pokazuju brojne pritužbe građana koji su se prituživali na nemogućnost kontakta s tijelima javne uprave, sporost u postupanju, formalistički pristup i druge poteškoće. Iz pritužbi se vidi i da građani često ni ne znaju koja prava uopće imaju, kako ih ostvariti, ni kako se zaštiti. Zato je važno da tijela javne uprave ulože znatne napore u povećanje pristupačnosti, transparentnosti i učinkovitosti, čime mogu graditi trenutačno nisko povjerenje građana u institucije.
Potres i pandemija
Dominante teme u pritužbama u 2021. godini bile su povezane s epidemijom i posljedicama potresa. Bez obzira gdje žive, ljudi pogođeni potresom dijele slične dojmove kako po pitanju zaštite njihovih prava, posebno obnove, nije učinjeno dovoljno. Dodatno je tzv. petrinjski potres podigao svijest o teškom socijalnom i infrastrukturnom stanju tog područja.
>>>Od 666 milijuna kuna europske pomoći za obnovu kuća na Banovini potrošeno tek 17 | ‘neistine’
Cijepljenje i uporaba COVID potvrda snažno su polarizirali javnost i potaknuli brojne pritužbe. Epidemija je dodatno istaknula dugo prisutne probleme u pristupu zdravstvenoj zaštiti, a time i pravu na zdravlje, koje najviše osjete stariji, osobe slabijeg imovnog stanja i oni koji žive izvan velikih gradova i na otocima. Zabrinjavajući su i podatci o manjku 116 timova obiteljske medicine, najviše u Brodsko-posavskoj županiji, ili čak 200 timova dentalne zdravstvene zaštite, najviše u Osječko-baranjskoj županiji.
Prekarni rad, socijalna skrb
Pravo na rad također ugrožavaju dugo prisutni problemi – zlouporabe ugovora o radu na određeno vrijeme, neisplata plaća, uznemiravanje na radnom mjestu, rad “na crno” i drugi. Rad od kuće je potrebno regulirati novim Zakonom o radu, kao i tzv. platformski rad, najzastupljeniji putem aplikacija za prijevoz putnika i dostavu, u kojem prema procjenama radi 30 do 40 tisuća osoba u Hrvatskoj.
>>>Otrježnjavajući osvrt hrvatskih znanstvenica na nezaposlenost, prekarno tržište rada u RH
U području socijalne skrbi godinu je obilježilo donošenje novog Zakona o socijalnoj skrbi. Tek ostaje vidjeti kako će se novi model organizacije ovog sustava dalje odraziti na korisnike, što je važno i u kontekstu diskriminacije osoba slabijeg imovnog stanja, posebno u svjetlu podataka o riziku od siromaštva kojem je, primjerice, izložena čak svaka druga starija osoba koja živi sama (52,1%). Stariji su nažalost ostali iznimno ranjiva skupina: kronično manjka smještajnih kapaciteta u domovima za starije, nad kojima nije osiguran adekvatan nadzor, a nije uveden ni institut njegovatelja za članove obitelji koji brinu o svojim starijima. Zbog straha i srama stariji često ne prijavljuju nasilje, pa ono prolazi neprepoznato i nesankcionirano.
Policijsko postupanje
I ovu godinu su u pogledu policijskog postupanja obilježili navodi o “push-backovima”, kao i pojava snimke policijskog nasilja, ali i objave tijela Vijeća Europe, Europskog suda za ljudska prava i Odbora za sprečavanje mučenja (CPT) u odnosu na postupanja od ranije. U zatvorskom sustavu i dalje je prisutan problem prenapučenosti, koja doseže i do 168%, kao i pristupa zdravstvenoj zaštiti.
>>>Ozbiljne optužbe i oštra rasprava o kršenju ljudskih prava na hrvatskoj granici: EP
Izvješće sadrži i detaljnu analizu primjene Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, u godini u kojoj je ova tema bila u većem fokusu javnosti, povodom trenutnih zakonskih izmjena, ali i brojnih medijskih istupa zviždača.
Vrijeme višestrukih kriza
Za razliku od brojnih drugih izvješća koja se podnose Saboru, a koja su izvješća o radu, ovo Izvješće je analiza i ocjena stanja ljudskih prava i jednakosti u Hrvatskoj. Temelji se na 5.769 predmeta u kojima je pravobraniteljica postupala, od kojih su 4.562 otvorena u 2021., posebice 3.480 pritužbi i predmeta otvorenih na vlastitu inicijativu. Nadležna tijela provela su ili provode dvostruko više preporuka iz prošlog izvješća, a što pokazuje i važnost rasprave u Saboru u godini u kojoj je izvješće predano.
Izvješće se predaje u neizvjesnom vremenu višestrukih kriza – rata u Ukrajini, epidemije koja još traje i posljedica potresa. Učinkovit odgovor na njih traži solidarnost i doprinos svih dionika koji, svatko u skladu sa svojom ulogom, mogu doprinijeti bržem saniranju direktnih posljedica, rješavanju razotkrivenih strukturnih problema, ali i prevenciji budućih. To je potencijal i Izvješća pučke pravobraniteljice za 2021., institucije koja je Ustavom određena kao opunomoćenica Hrvatskog sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda.
DODATNE INFORMACIJE:
- Opširnije o Izvješću i navedenim temama možete doznati ovdje
- Čitavo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2021. možete preuzeti ovdje
- Teme u gornjem tekstu tek su dio više od 50 tema i podtema u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021. godinu, među kojima su i pravosuđe, pravo na adekvatno stanovanje, sloboda izražavanja, imovinskopravni odnosi, diskriminacija temeljem etniciteta, dobi, imovnog stanja, vjere, obrazovanja, prava nacionalnih manjina, hrvatskih branitelja, pravo na zdrav život i zdrav okoliš, kao i postupanje Nacionalnog preventivnog mehanizma za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupanja ili kažnjavanja, i druge
- Nova poglavlja, uz pravo na dobro upravljanje i platformski rad, ove godine su i branitelji ljudskih prava i postupanja Europskog suda za ljudska prava u odnosu na Hrvatsku, a po prvi puta pišemo i o utjecaju umjetne inteligencije na ljudska prava i jednakost
