FunPreporučeno

‘Qu’ils mangent de la brioche’ u Umjetničkom paviljonu

Marija Antoaneta
Marija Antoaneta; Joseph Ducreux/public domain

Večeras se otvara izložba “Neka jedu kolače?” u Umjetničkome paviljonu posvećena globalnome problemu hrane, a s ciljem utjecaja na lokalnu zajednicu kako bi osvijestila veliki problem – s jedne strane obilja hrane, a s druge gladi i pothranjenosti – od koje je 2017. u svijetu umrlo 820 milijuna ljudi.

Taj globalni problem bio je okidač za priređivanje izložbe, istaknula je ravnateljica Umjetničkoga paviljona i idejna začetnica izložbe Jasminka Poklečki Stošić u utorak na konferenciji za novinare na kojoj su ona i suator stručne koncepcije i postava izložbe ravnatelj Galerije umjetnina u Splitu Branko Franceschi iscrpno izvijesitli o motivima i umjetničkoj koncepciji te izložbe.

Sedam sekcija

Prva je to izložba u Hrvatskoj koja tematizira hranu u umjetnosti u koju su uključeni veliki klasici hrvatske moderne umjetnosti i najvažnija imena hrvatske suvremene vizualne scene, a donosi 71 rad 55 umjetnika, rekla je Poklečki Stošić.

>>>Crkve u staroj jezgri grada: otvorena izložba koja oslikava trajne promjene Splita

Podijeljena je u sedam sekcija – “Bijeda”, “Voće i povrće”, “Ljudi i hrana”, “Obilje”, “Riba”, “Meso”, a u središnjemu dijelu izložbenoga prostora je sekcija “Gourmet/Gastronomija”.

Ravnateljica Poklečki Stošić istaknula je kako dugo razmišlja o tomu kako umjetnost može pridonijeti osvještavanju globalnoga problema hrane. S tim u vezi, spomenula je više podataka koje povezuje zajedničkom ocjenom da su “zastrašujući”. Neki od njih su da, prema procjenama, danas na svijetu živi oko 7,6 milijarda ljudi, u svijetu se proizvodi hrane za oko 20 milijarda ljudi, ali usrprkos tomu, prema statističkim podatcima, u svijetu je 2017. umrlo 820 milijuna ljudi od gladi ili pothranjenosti.

Jedni pretili, drugi mršavi – same as it ever was  

I dok je na svijetu pretilo oko 50 milijuna djece, trostruko više je gladne djece, a samo se u Europskoj uniji godišnje baci hrane u vrijednosti od oko 143 milijarde eura, a u toj istoj Europi ima oko 125 milijuna siromašnih ili na rubu siromaštva, od kojih je i 3,5 milijuna beskućnika. Ako gledamo lokalno, u Hrvatskoj se dnevno baci oko tona hrane, na godišnjoj razini oko 400 tona hrane što je oko 70-90 kilograma hrane godišnje po osobi.

Upravo su nas ove krajnosti ponukale da se angažiramo i o globalnome problemu hrane progovorimo izložbom, rekla je Poklečki Stošić. Objasnila je i zašto upit na kraju naslova izložbe “Neka jedu kolače?” – zbog legendarne izjave pripisane francuskoj kraljici Mariji Antoaneti – Ako nemate kruha, jedite kolače – kako bismo istaknuli i tu mračnu stranu hrane koja je još nedovoljno osviještena.

Kurentna civilizacijska situacija – opsjednutost hranom

Marija Antoaneta
Marija Antoaneta; Joseph Ducreux/public domain

Branko Franceschi smatra kako je opsjednutost hranom kurentna civilizacijska situacija u kojoj nas odasvud bombardiraju medijski napisi i emisije o hrani, njezinu pripremanju i niz drugih događanja kojima je hrana u središtu pozornosti.

Podsjetio je kako se umjetnički žanr posvećen samostalnom uprizoravanju hrane počinje definirati početkom 17. stoljeća kada u Nizozemskoj i sjevernoj Italiji mrtva priroda, a posebice ona koja prikazuje hranu i jela, postaje samostalni žanr. Ipak, dodao je Franceschi, u antropocentričnoj umjetnosti baroka, mrtva priroda bila je “na dnu rang-liste tema”.

U suvremenoj umjetnost pak ta tema omogućuje fantastičan izbor, istaknuo je Franceschi i podsjetio kao su talijanski futuristi u svome “Manifestu futurizma” zapravo predvidjeli ono što se danas događa u kulinarstvu, a poznato je pod nazivom molekularna gastronomija, koja spaja znanost i kulinarstvo.

Uz hrvatske klasike poput Becića, Medovića, Uzelca, Karasa, Gecana, Plančića, Račića, Dulčića, Trepšea, Varlaja, bit će izložena i djela suvremenih autora – Brace Dimitrijevića, Vlade Marteka, Mladena Stilinovića, Vlaste Delimar, Tajči Čekade, Ljiljane Mihaljević, Mladena Tudora, Ivana Posavca, Marija Kučere, Josipa Klarice, Zorana Marinovića, Matka Vekića, Bane Milenkovića, Matka Mijića i drugih.

Tematska predavanja

Poklečki Stošić najavila je da će izložbu pratiti predavanja tematski vezana uz globalni problem hrane, kao i predavanja posvećena odnosu čovjeka i hrane od prapovijesti do suvremenosti. Dodala je da će jedno predavanje skrenuti pozornost na GMO način proizvodnje hrane, kao i apostrofirati instituciju “Banke hrane” te razne udruge, socijalne samoposluge, portale i pojedince koji se već bave doniranjem hrane, a o tim temama govorit će istaknuti hrvatski stručnjaci.

Riječ je o prof. dr.sc. Aleksandru Durmanu s Odsjeka za arheologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr.sc. Meri Tadinac s Odsjeka za psihologiju, prof.dr.sc. Aleksandru Štulhoferu s Odsjeka za sociologiju – svi sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, dr.sc. Miljenku Ernoiću, doktoru agronomskih znanosti i gastronomskome stručnjaku i književniku Veljku Barbieriju.

Izložba će biti otvorena do 7. srpnja.