Hrvatska je najneuspješnija članica Europske unije po iskorištenosti sredstava iz kohezijskih fondova a podaci o njihovom iskorištavanju su neujednačeni, upozorio je u četvrtak hrvatski europarlamentarac Jozo Radoš i predložio uvođenje sustavnog praćenja alociranih i isplaćenih sredstava.
“Državnu upravu ne može se tako jednostavno promijeniti, no nešto što možemo vrlo jednostavno napraviti je na stranicama jedne od naših institucija imati urednu stranicu na kojoj se dnevno unose podaci od tome koliko je po pojedinom operativnom programu i cilju potrošeno sredstava”, rekao je Radoš na konferenciji za medije održanoj u Saboru.
“Jedni govore o jednom podatku pa namiguju, drugi o drugom, a znaju da to nije puna istina.”
JOZO RADOŠ
“Sve skupa zapravo nije skupo”, smatra Radoš (GLAS/ALDE). “Radi se o tome da napravite odgovarajući informatički alat i organizirate upravu koja će na dnevnoj, tjednoj ili možda čak i mjesečnoj bazi unositi te podatke, pa nećemo u javnom prostoru imati situaciju da svatko barata s drugačijim brojkama, a i premijer i ministri će napokon znati u kojoj smo fazi korištenja fondova”.
Radoš je s predsjednicom GLAS-a Ankom Mrak-Taritaš organizirao konferenciju pod nazivom “Mitovi i migovi o EU fondovima” na kojoj su predstavili stanje korištenja europskih fondova u Hrvatskoj, što će ujedno biti i jedan od glavnih fokusa njihove kampanje za izbore za Europski parlament.
Upozorio je kako je Hrvatska najneuspješnija zemlja Europske unije po iskorištenosti sredstava iz kohezijskih europskih fondova sa samo 17 posto isplaćenih sredstava. Hrvatska je u 2018. godini od planiranih ukupno 12,6 milijardi eura potrošila samo 2,1 milijardu eura za dovršene projekte, istaknuo je Radoš.
Predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš kazala je da se korištenje europskih fondova treba dobro pripremiti, imati dobar program, ali, dodala je, „na žalost, kao što je Hrvatska u niz stvari na dnu europske ljestvice, tako je i na samom dnu po korištenju fondova Europske unije“.
“Neravnomjerna je dinamika potražnje, nedostatni su kapaciteti izvođača i dobavljača i zato treba dugoročno planirati korištenje fondova”,
JOZO RADOŠ
Nedosljednost i diskontinuitet
Kao jedan od najvećih problema hrvatskog korištenja fondova Radoš je naveo diskontinuitet u raspisivanju natječaja i realizaciju velikih projekata jer postoji rizik da se neće moći završiti u predviđenom roku i neće se moći iskoristiti planirana sredstva.
>>>Škrlec, Radoš i Picula pojasnili protivljenje Direktivi o autorskim pravima
“Umjesto da se natječaji raspisuju kontinuirano, tako da i administracija i oni koji ih koriste na neki način imaju ravnomjerno opterećenje, imate tri godine ništa, a onda veliki natječaj. Neravnomjerna je dinamika potražnje, nedostatni su kapaciteti izvođača i dobavljača i zato treba dugoročno planirati korištenje fondova”, upozorava Radoš.
Napomenuo je kako na stranicama Ministarstva postoji popis natječaja, no ne i usporedbe i rezultati prethodnih zbog čega često dolazi do krive interpretacije iskorištenosti sredstava.
“To su ti migovi o kojima govorim. Jedni govore o jednom podatku pa namiguju, drugi o drugom, a znaju da to nije puna istina”, rekao je hrvatski europarlamentarac.
