PolitikaPreporučeno

Rasprava rezimirala nezadovoljstvo, opstrukcije i pogodovanja | Referendum za Lungomare

Sudionici okruglog stola; Foto: Možemo!/Handout

Puležanke i Puležani imaju, zahvaljujući referendumu koji će se održati 9. listopada, rijetku priliku kao građani svojeg grada odlučiti o budućoj namjeni šetališta i šume Lungomare, najvrjednijeg dijela Pule, zbog čega bi se referendumu svi trebali odazvati, poručili su sudionici okruglog stola pod nazivom “Pulski Lungomare – Imaju li građani pravo odlučivati o svojem gradu?”, održanog u Hrvatskom saboru u organizaciji Kluba zeleno-lijevog bloka.

>>>Zdušno protivljenje izgradnji hotela na pulskom Lungomare, srdačna podrška referendumu | anketa

U uvodnoj riječi, predsjednica saborskog Kluba Zeleno-lijevog bloka Sandra Benčić podsjetila je na nelogičnosti Zakona o referendumu, koji propisuje da je zbog praga izlaznosti na lokalnom referendumu od 50 posto lakše izmijeniti Ustav RH nego da građani u jedinicama lokalne samouprave mogu odlučiti o vlastitom gradu.

Opstrukcija na svakom koraku

Ispred Inicijative građana Referendum za Lungomare govorila je Ivana Nataša Turković, koja je istaknula kako su se građani morali organizirati za provedbu referenduma jer od gradonačelnika Pule kontinuirano nisu dobivali cjelovite ni točne informacije o stvarnim planovima investitora, a on sam nije želio podržati prijedlog da referendum podrži većina Gradskog vijeća Grada Pule.

>>>Možemo zavjetovalo obranu javnog dobra, borbu protiv ograđivanja i naplaćivanja plaža

“Na svakom koraku su pokušali spriječiti organizaciju referendumske inicijative i provedbu referenduma, investitori cijelo vrijeme lažno tvrde kako je sve gotovo i kako referendum nema smisla.  Mi smo građani Pule i trebamo imati pravo glasa o tome kako se Pula treba razvijati,” istaknula je Turković.

Dušica Radojčić, donedavna predsjednica GV Grada Pule uvodno je naglasila kako je Lungomare za Puležane od životne važnosti, za njih to nije pitanje samo jednog kilometra obale. Podsjetila je kako su Lungomare kao sportsko-rekreativnu zonu za Pulu, s park-šumom i sportskim terenima izgradili njezini građani radnim akcijama od 1940-ih do 1960-ih godina i Lungomare je kao takav unesen u GUP još 1983. godine. Tek 2008., IDS-ova je vlast u GUP unijela izmjene koje su omogućavale izgradnju hotela, prvotno od 80 kreveta, da bi kroz još dva seta izmjena hotel narastao na golemih 360 kreveta, visinu od 27 metara, tri velika ugostiteljska objekta i preko 30 bazena, koje investitor planira puniti iz gradskog vodovoda.

>>>‘Javni interes na prvom mjestu’: Tomašević podržao kandidatkinju za pulsku gradonačelnicu Radojčić

“U isto vrijeme,” naglasila je Radojčić, “Istrijani su suočeni s redukcijama vode za piće i poljoprivredu”.

Pogodovanje

Đuro Capor, zastupnik Srđ je Grad u Dubrovniku, podsjetio je kako su se investitori u megalomanski projekt izgradnje luksuznog naselja na Srđu koristili istim metodama, pokušavajući spriječiti referendum i oduzeti mu legitimitet. “Nakon Dubrovačkog dogovora, trule koalicije HDZ-a i svih ostalih stranaka u tadašnjem sazivu dubrovačkog gradskog vijeća ignorirale su volju Dubrovčana, a isto sad gledamo u Puli,” rekao je.

Pozvao je građane Pule da se u što većem broju odazovu referendumu.

“Prostorni planeri još su 1960-ih godina shvaćali kako je potrebno da u Puli, koja će razvijati turizam, jedan dio obalnog prostora ostane na uživanje građanima Pule i tako je Lungomare sa svojom šumom i sportskim terenima ostao netaknut turističkim kapacitetima,” rekla je Helena Sterpin, potpredsjednica Društva arhitekata Istre. Podsjetila je kako je prošle godine nakon izbora gradonačelnik Pule tražio osnivanje radne skupine za Lungomare, ali kad ga je radna skupina u kojoj su bili arhitekti i urbanisti upozorila kako su točkaste izmjene GUP-a kojima bi se pogodovalo investitoru neprimjerene, tada je odlučio ignorirati sve njihove savjete.

Oaza, “prikrivena priroda”

Iva Marčetić, arhitektica i članica Prava na grad istaknula je kako se u Puli dogodila situacija u kojoj je građanska inicijativa morala preuzeti ulogu lokalne vlasti kako bi zaštitila interese građana pred investitorima, jer nova gradska uprava očito zagovara interese investitora. Uputila je i kritiku arhitektonskom studiju koji stoji iza projekta, rekavši kako je neprimjereno da se postavljaju u poziciju zagovornika investitora, tvrdeći kako je njihovo stajalište jedini legitimni stav cijele arhitektonske struke.

“Nije svaka praznina i prirodna oaza mjesto na kojem nešto treba graditi”, rekla je.

Postupanje investitora pokazuje i njegovu pravu prirodu, objasnio je pravnik Enes Ćerimagić ispred Zelene akcije.

“Ako zatraži lokacijsku dozvolu prije referenduma, pokazat će se da ide na zloporabu prava građana da odlučuju o tom pitanju, koje im je zakonski osigurano na temelju uspješno provedene referendumske inicijative. Jedini legitiman način da se uključi jest da javno zagovara svoju poziciju prije referenduma. Umjesto toga, investitor bi trebao upravo obrnuto: pozvati građane da se odazovu na referendum i da sami odluče o pitanju izgradnje koje se njih tiče.”

>>>Možemo! započelo kreaciju i promicanje novih vizija i načela upravljanja obalom

Ocijenio je i kako je prave namjere investitora već sad moguće iščitati iz činjenice da je podnio tužbe protiv građana koji su se angažirali na referendumskoj inicijativi, tzv. SLAPP tužbama.

Eksponiranost

Dražen Majić, novinar portala Istra24, koji od početka intenzivno izvještava o slučaju Lungomare, govorio je pak o lokalnom i nacionalnom medijskom tretmanu cijele priče, kao i ulozi investitora koji koriste utjecaj da bi minimizirali doseg referendumske inicijative.

>>>Možemo! podcrtalo pogodovanja, mizeriju i nezakonitosti u dodjeli koncesija | VIDEO

Okruglom stolu u Saboru od medija su, pored lokalnog portala Istra 24, nazočili samo HRT i tjednik Novosti.

Kontekst

Odgovaranjem na referendumsko pitanje “Jeste li za izmjenu Generalnog urbanističkog plana Grada Pule kojom će se u cijeloj zoni obuhvata važećeg Urbanističkog plana uređenja “Lungo mare“ (Službene novine Grada Pule 12/12, 11/15 i 1/16-pročišćeni tekst) ukinuti mogućnost gradnje hotela, drugih turističkih smještajnih kapaciteta i stambeno-poslovnih građevina?”, građanke i građani Pule 9. listopada biraju hoće li zadržati prostor koji već više od 60 godina koriste slobodno za rekreaciju i kupanje ili će dozvoliti da sadašnjim urbanističkim planom uređenja krene izgradnja 27 metara visokog hotela s 32 bazena i nizom popratnih ugostiteljskih objekata, umjesto da se vrati ranija zona sporta i rekreacije.

Pratite nas na Google vijestima

Priopćenje za javnost, Možemo!