Nastavno na najavljeni Prijedlog uredbe o visini minimalne plaće, HUP upozorava da razdoblje krize uzrokovane pandemijom COVID-19 nije pravi trenutak za povećanje plaća. Takvo povećanje najviše će pogoditi industrije poput tekstilne koji su ionako u vrijeme ove krize suočeni s mnogim drugim problemima. Tekstilnu industriju i mnoge druge industrije obilježio je konstantan rast troškova, a posebno u dijelu energije i prijevoza radnika. Tijekom lockdown-a i kasnije događao se prekid poslovnih odnosa u dijelu dopreme robe, plasmana na tržište u trgovačkim prostorima, a time i narudžbi, što se posebno odnosi na Italiju i Njemačku, tako da su već izostale dopreme i narudžbe i upitna je daljnja suradnja s poslovnim partnerima u inozemstvu.
>>>Hrvatska među šest zemalja u kojima su plaće danas manje nego prije 10 godina | ETUI
“Zakonom nametnuta obveza podizanja minimalne plaće u niskoakumulativnim djelatnostima s visokim udjelom radne snage u prihodima dovest će u pitanje opstojnost brojnih tvrtki i radnih mjesta u njima,” izjavio je glavni direktor HUP-a, dr.sc. Damir Zorić.
Također, jučer je Europska komisija predložila europsku direktivu o minimalnim plaćama i kolektivnom pregovaranju, na što je krovna poslodavačka organizacija BusinessEurope poslala oštru reakciju. Ovaj se prijedlog protivi većinskom stajalištu država članica EU-a – mnoge se zalažu za neobvezujući instrument – i zanemaruje snažne prigovore europske poslovne zajednice, ističe u priopćenju BusinessEurope.
>>>Procvat prihoda tekstilne i odjevne industrije – ogroman potencijal Horizona 2020: tribina
Direktivi se protive i nordijski sindikati koji ne žele uplitanje u autonomno kolektivno pregovaranje o plaćama među socijalnim partnerima. Prijedlog je protiv riječi i duha Ugovora o EU koji štiti nacionalne nadležnosti na području plaća i kolektivnog pregovaranja. Reakciju BusinessEuropea podržao je i SME United – europsko udruženje malih i srednjih poduzetnika.
>>>‘Utrka do vrha’: prvi koraci prema minimalcu u iznosu 60% prosječne plaće
“Želimo poštene plaće koje određuju nacionalni socijalni partneri, a ne politički izmanipulirane minimalne plaće. Želimo istinski autonomni socijalni dijalog, a ne kvazi-obvezno kolektivno pregovaranje koje nameću javne vlasti. Ono što Komisija predlaže je pravno čudovište. To može dovesti samo do problematične sudske prakse jer predložena odstupanja ne mogu ublažiti probleme stvorene predviđenim obvezama. Tvrtke se bore za svoj opstanak i za spas radnih mjesta kojima prijeti kriza COVID-19. Nemaju marže za pokrivanje troškova opasnih eksperimenata s minimalnim plaćama na razini EU-a,” naveo je u reagiranju glavni direktor BusinessEuropea Markus J. Beyrer.
HUP
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.