Biznis i ekonomijaPreporučeno

Recesija dolazi | analiza

Ilustracija

Europa je nakon dvogodišnjeg tumaranja kroz tmicu pandemije bolesti COVID-19 trebala ugledati svjetlo na kraju tunela i iskusiti povijesni oporavak potpaljen fiskalnim poticajima bez presedana, ali je ufanja u normalizaciju života i rada 24. veljače osujetila ruska invazija na Ukrajinu.

Nakon šest mjeseci rata i svesrdne, kako se pokazalo nepromišljene i samoranjavajuće potpore Ukrajini, Unija se našla slomljenom u odmjeravanju s Rusijom na čijim energentima počiva najsnažnije europsko gospodarstvo, Njemačka.

>>>Gubitak Unipera u prvom polugodištu 12.3 milijardi eura

Recesija je sada gotovo zagarantirana, inflacija koketira s dvoznamenkastim postotcima, cijene plina otišle su u nebo, a “zima dolazi”.

“Novo normalno”

Iako već sumorni, izgledno je da će oronuli gospodarski izgledi dodatno propasti, prije potencijalnog i neizvjesnog oporavka duboko u 2023. godini.

“Kriza je novo normalno,” konstatirao je Alexandre Bompard, glavni izvršni direktor golemog multinacionalnog trgovačkog lanca Carrefour sa sjedištem u Francuskoj. “Ono na što smo navikli u posljednjim desetljećima – niska inflacija, međunarodna trgovina – sada je gotovo.”

>>>‘Recesijsko ozračje’, zatajenje njemačkog gospodarstva | Q2 2022.

Promjena gospodarske klime i očekivanja više je nego dramatična, Komisija je u veljači, u zimskoj gospodarskoj prognozi predvidjela rast bruto domaćeg proizvoda u EU za 4%, da bi sada temeljni scenarij bila recesija.

Podsjetnik da nevolja ne dolazi sama stiže i u obliku epohalnih suša zbog kojih su usahle velike rijeke, žile kucavice pojedinih gospodarstava.

>>>Usahle europske rijeke otkrile ‘Kamenje gladi’

Inflacija, u europodručju trenutačno na 8.9%, slične vrhunce nije osvojila u pola stoljeća.

Stezanje remena

Trgovci u takvim uvjetima već bilježe pad prometa, kupci odustaju od skupih ili velikih izleta jer sve veći dio njihovih proračuna odlazi na gorivo, plin i hranu.

>>>U Njemačkoj najveći pad malotrgovinskog prometa od 1994.

Obujam prometa u trgovinama eurozone u lipnju je okopnio za gotovo 4% u poredbi s istim mjesecom lani, predvodnik negativnog trenda je Njemačka, gdje se indikator urušio za 9%.

Potrošači traže diskonte i odustaju od premium i high end kupnji. Pojedine obitelji pažljivo biraju na što će potrošiti novac.

“Život postaje sve skuplji i potrošači zaziru od potrošnje,” potvrdio je novinarima Robert Gentz, jedan od rukovodećih ljudi u njemačkom malotrgovačkom lancu Zalando.

>>>Engleska banka najavila cjelogodišnju recesiju

Rastući pritisak sve je uočljiviji i u proizvodnji, cijene snažno rastu već na izvoru, prije nego što krenu u daljnje propinjanje duž opskrbnih i trgovačkih lanaca.

>>>Hrvatska euro usvaja u ‘prokletom trenutku’ | analiza

U ilustraciji trenda, Reuters bilježi da je gotovo polovica europskog kapaciteta za preradu cinka i aluminija već izvan pogona, kao i većina pogona za proizvodnju umjetnog gnojiva, redom industrija ovisnih ili oslonjenih o plin.

Ljetni eskapizam, erozija pandemijske ušteđevine

Svjetlo u tami bio je turizam, što je pogodovalo Hrvatskoj i drugim uslužnim nacijama u koje su pohrlili gosti željni života nakon covida.

Žudnja za odmorom u pojedinim je zemljama već iscrpila prisilnu, pandemijsku ušteđevinu. Primjerice, münchenski institut Ifo u utorak je izvijestio da su Nijemci ušteđeno “gotovo u potpunosti eliminirali u prvom tromjesečju 2022.”, potrošnja se nastavila u ljetnim mjesecima, a ono što je preostalo sada, za mnoge neočekivano, izjeda inflacija (DW).

>>>Recesija u Njemačkoj sve izglednija: Bundesbank

Kako bilo, recesija u pojedinim članicama Unije i europodručja sve je izvjesnija, iako je njezina postojanost neizvjesna i ovisna o daljnjim potezima Kremlja.

“Plinski šok danas mnogo je veći, gotovo dvostruko veći od šoka koji smo imali s naftom u 70-im,” rekla je u komentaru Caroline Bain iz Capital Economics. “U posljednjih dvije godine u Europi smo vidjeli desetorostruko, jedanaestostruko povećanje spot cijena prirodnog plina.”

(Ne)popularna “žrtva za Ukrajinu”

Izvršno tijelo Unije, Europska komisija, na izazove je odgovorilo pozivima na štednju i žrtvu, no sentiment na društvenim mrežama u realnom vremenu ukazuje da su građani nakon dvije godine “pod ključem” sve manje spremni na nove patnje.

>>>EU građane poziva da manje voze, smanje grijanje, ugase klimu, rade od kuće…

Ilustracije radi, Komisija je u srijedu u povodu dana ukrajinske državnosti zavjetovala da će Kijev pomagati koliko i dokle bude potrebno, ali je njezina objava, s izuzetkom Ukrajinaca, dočekana s gnjevom, kritikom i prezirom.

Zelena tranzicija prema padu standarda

Komisija je zacrtala i velebne planove o energetskoj neovisnosti, no “Zelena tranzicija” još je daleko u budućnosti i njezin značajni utjecaj na gospodarstvo neće biti uočljiv prije 2027. godine ili kasnije. Čak i ako se planovi materijaliziraju, oni podrazumijevaju skuplje alternative u srednjem roku.

>>>Porez na ugljik vodi u energetsku neimaštinu, ‘kažnjava siromašne’

Veći troškovi energenata, znače i veće troškove proizvodnje, što podrazumijeva pad konkurentnosti, siromašniju i slabiju Uniju.

U aktualnom trenutku, većina ekonomista i analitičara drži da je recesija u prvom i četvrtom gospodarstvu EU-a, Njemačkoj i Italiji, više nego manje izvjesna, iako je dubina poniranja upitna.

Ovisnost o državi, budućnost na poticajima

Eurozona i šira Unija iz krize u krizu hitaju sa zdravim tržištem rada i povijesnom zaposlenošću. Vladama su na raspolaganju i golema sredstva za fiskalne poticaje, odnosno nacionalne planove oporavka i otpornosti.

>>>Schnabel komentirala postojanost inflatornih pritisaka, izglede recesije

“Mi vidimo akutnu nestašicu rada, povijesno nisku nezaposlenost i velik broj otvorenih radnih mjesta,” rekla je u recentnom intervjuu za Reuters jedna od krojačica monetarne politike u europodručju, njemačka članica Upravnog vijeća Europske središnje banke, Isabel Schnabel. “To izgledno podrazumijeva da će tvrtke, čak i ako uđemo u krizu, biti poprilično nesklone otpuštanju radnika u širokim razmjerima.”

Grabancijaš/Reuters

Comments (4)

  1. […] između čekića i nakovnja. Banka je istovremeno suočena s povijesnim inflatornim pritiscima i sve izglednijom recesijom. Prvi trend zahtjeva stezanje, a drugi popuštanje monetarne […]

Comments are closed.