Recesija u europodručju

Gospodarstvo europodručja je kraj prvog tromjesečja 2023. godine zaključilo u recesiji, pokazali su u četvrtak objavljeni, revidirani i konačni podaci Eurostata.

Bruto domaći proizvod (BDP) u 20 članica eurozone u prvom je tromjesečju pao za 0.1% u poredbi sa zadnjim lanjskim kvartalom. Na godišnjoj je razini bio veći za 1% iako se promatrano razdoblje odnosi na posljednje mjesece u kojima su covid politike sakatile proizvodnu i uslužnu aktivnost.

Preliminarni podaci, objavljeni 16. svibnja, sugerirali su kvartalni rast od 0.1% i godišnji od 1.3%.

Revizije su potom pokazale da je najsnažnije europsko gospodarstvo, Njemačka, s prvim tromjesečjem uronilo u recesiju.

>>>‘Problematično dijete’ Njemačka mrgodi investitore Eurolanda | Sentix

Značajan doprinos negativnom rezultatu stigao je iz Irske čije je gospodarstvo posrnulo puno oštrije od preliminarnih podataka. BDP se umjesto inicijalne procjene o padu od 2.7%, urušio za 4.6%, što objašnjava prve znakove društvenih previranja i naznake otpora znamenitoj politici useljavanja.

Eurostat je revidirao i BDP europodručja u zadnjem lanjskom kvartalu, s nule na -0.1%.

S navedenim je zadovoljena najuvrježenija definicija tehničke recesije koja podrazumijeva dva uzastopna tromjesečja kontrakcije.

Ljetni odmor, zimska depresija

Analitičari Capital Economicsa procjenjuju da su revizije preludij u daljnje propadanja u drugom tromjesečju u kojem bi se mogle manifestirati prve posljedice najsnažnijeg stezanja monetarne politike u povijesti Europske središnje banke (ECB).

>>>Posustaje ‘na glinenim nogama izgrađen’ gospodarski oporavak eurozone | Sentix

Zadrška je pritom neizvjesna pa S&P Global prognozira snaženje aktivnosti u drugom i trećem ovogodišnjem kvartalu kada bi pandemijom i posredničkom ratom iscrpljeni Europljani utjehu mogli potražiti na moru i pogodovati dominantnom uslužnom sektoru.

Isti izvor novo propadanja očekuje s krajem 2023. ili početkom 2024. godine kada bi utjecaj poskupljenja zaduživanja trebao biti očitiji.

Uz Irsku i Njemačku, propadanje su u prvom kvartalu iskusile Grčka, Litva, Malta i Nizozemska.

Eurostat bilježi da je potrošnja domaćinstava odrezala 0.1 postotni pod BDP-a, javna potrošnja 0.3 postotna boda a pad proizvodnih narudžbi 0.4 boda.

Bruto investicije u fiksni kapital povećale su se za 0.1 bod, a neto trgovina za daljnjih 0.7 bodova iako uz uočljiv pad uvoza.

Za ECB izazovno, tržište rada u zoni ostaje napetim. Broj zaposlenih u prvom se kvartalu povećao za 0.6%, nakon rasta za 0.3% u kvartalu prije.

>>>Bodri komentari dobrog BDP-a | Q1 2023

Zaposlenost je na kvartalnoj razini porasla u svakoj članici s izuzetkom Grčke, Litve i Slovačke.

Snažno tržište rada otežava nastojanja ECB-a da ukroti inflaciju cijena koja ostaje daleko iznad ciljane razine od 2% u srednjem roku.

Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima