Biznis i ekonomijaPreporučeno

RH dobio ‘transformirajućih’ devet milijardi eura | EU fondovi

Nataša Tramišak, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, slijeva, i Elisa Ferreira, tijekom ceremonije potpisivanja sporazuma o partnerstvu za fondove Europske unije u Zagrebu, Hrvatska; Foto: Denis Lovrović/EC

Povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira i ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Tramišak, u četvrtak su na posebnoj sjednici vlade potpisale Sporazum o partnerstvu između Europske komisije i Republike Hrvatske, koji Hrvatskoj omogućuje korištenje bespovratnih devet milijardi eura iz fondova EU-a do 2027. godine.

>>>Ministrica Tramišak nastavlja sa zdušnim povlačenjem europskog novca

Hrvatska će u okviru sporazuma o partnerstvu s Komisijom primiti ukupno 9 milijardi eura sredstava kohezijske politike za razdoblje od 2021. do 2027. godine, radi promicanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije svojih regija i zelene i digitalne tranzicije.

Očekuje se da će ta ulaganja pomoći u smanjenju regionalnih gospodarskih razlika i poboljšanju vještina, osposobljavanja i mogućnosti zapošljavanja. Sredstvima EU-a poticat će se i razvoj konkurentnog i inovativnog hrvatskog gospodarstva, usmjerenog na izvoz.

Sukus

Od devet milijardi eura, 2,56 milijardi eura namijenjeno je “ublažavanju klimatskih promjena”, 2,5 milijardi za “radna mjesta i jednakost”, 1,74 milijarde uložit će se u “inovativno i pametno gospodarstvo”, a 1,34 milijarde eura je za “promet”.

>>>RH raspolaže s 5,5 milijardi kuna za modernizaciju i preporod prometa, željeznice | HGK

Premijer Andrej Plenković je u uvodu vladine sjednice rekao da vrijednost sporazuma od devet milijardi eura predstavlja 17 posto hrvatskog BDP-a, a da je zajedno s drugim izvorima financiranja Hrvatskoj u idućem desetljeću na raspolaganju 25 milijardi eura namijenjenih razvoju.

Elisa Ferreira, u sredini, tijekom sastanka s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem u Zagrebu, Hrvatska; Foto: Denis Lovrović/EC

Ravnomjerni razvoj po njegovim je riječima jedna od glavnih sastavnica politike hrvatske vlade pri čemu je ključno da svi dijelovi Hrvatske imaju jednake razvojne šanse.

“Riječ je o izrazito velikim i izdašnim sredstvima za gospodarske i druge ciljeve”, rekao je premijer.

Više od samoga novca

Povjerenica Ferreira ocijenila je da je sporazum EK-a i Hrvatske “puno više od samoga novca”  i predstavlja ono što Hrvatska želi biti  te je pozitivan moment u životu Hrvatske, put za ulaganja i ravnomjeran razvoj.

Sporazum po njezinim riječima ima tri ambicije.

Prva je rad na stvaranju “pametne i konkurentnije Hrvatske” s diversifikacijom gospodarstva i njegovom digitalizacijom, pri čemu je naglasila da valja proširiti ekonomsku bazu i izvan turizma.

Elisa Ferreira na svečanosti potpisivanja sporazuma o partnerstvu za fondove Europske unije u Zagrebu, Hrvatska; Foto: Denis Lovrović/EC

Druga je Hrvatsku učiniti “zelenijom” i usmjeriti je prema “net zero” ekonomiji, a treća poduprijeti hrvatsko društvo i stanovništvo tako da bude zapošljivije, s konkurentnim vještinama i sposobnostima.

>>>USKOK: Horvat i drugi ‘zbog osobne ili interesne povezanosti’ dodijelili 2.655.595 kuna

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Tramišak je rekla da sporazum otvara brojne mogućnosti za transformaciju društva te je prilika za jačanje hrvatskih regija, posebno slabije razvijenih. Najavila je ulaganja u Liku, Gorski kotar, Dalmaciju, Baniju, Slavoniju i sjevernu Hrvatsku.

Prvi natječaji do kraja godine

Prvi pozivi u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027. očekuju se do kraja ove, a prijave će krenuti početkom 2023. godine. Prijave na natječaje će krenuti s početkom iduće godine i zbog prilagodbe ulasku Hrvatske u eurozonu. Sredstva iz nove omotnice moći će se koristiti do 2030. godine.

Nataša Tramišak, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, slijeva, i Elisa Ferreira, tijekom ceremonije potpisivanja sporazuma o partnerstvu za fondove Europske unije u Zagrebu, Hrvatska; Foto: Denis Lovrović/EC

Povlačenje kohezijskih sredstava temelji se na četiri programa, od kojeg su dva na upravljanju u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a – program Konkurentnost i kohezija (PKK), vrijedan 5,2 milijarde eura te Integrirani teritorijalni program (ITP), “težak” 1,57 milijardi eura.

>>>USKOK: Horvat i drugi ‘zbog osobne ili interesne povezanosti’ dodijelili 2.655.595 kuna

Tu je još i program Učinkoviti ljudski potencijali, za korištenje Europskog socijalnog fonda, vrijedan gotovo dvije milijarde eura, koji je u nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, te program za ribarstvo i akvakulturu, kojim upravlja Ministarstvo poljoprivrede, a vrijednost mu je 244 milijuna eura.

Šest  prioriteta za konkurentnost i koheziju

Program Konkurentnost i kohezija ima šest prioriteta, a cilj prvog prioriteta, vrijednosti 1,2 milijarde eura, je jačanje gospodarstva ulaganjem u istraživanje i inovacije. Drugi prioritet, “težak” 51,8 milijuna eura, proklamira jačanje digitalne povezivosti, što podrazumijeva nastavak ulaganja u širokopojasne agregacijske mreže. Trećim prioritetom, od 2,1 milijardu eura, poticat će se energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije, prilagodba na klimatske promjene, zaštita okoliša i održivost resursa. Četvrti prioritet, vrijednosti 213,4 milijuna eura, obuhvaća razvoj održive intermodalne urbane mobilnosti, kao dio prijelaza na niskougljično gospodarstvo.

Nataša Tramišak, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, slijeva, i Elisa Ferreira, tijekom ceremonije potpisivanja sporazuma o partnerstvu za fondove Europske unije u Zagrebu, Hrvatska; Foto: Denis Lovrović/EC

Peti prioritet, “težak” 1,01 milijardu eura, zagovara razvoj održive, pametne i sigurne mobilnosti, pa tako podrazumijeva i ulaganja u razvoj Transeuropske transportne mreže (TEN-T) u području cesta i željeznica.

Naposljetku, šesti prioritet, iznosa 648,4 milijuna eura, zagovara ulaganja u jačanje zdravstvenog sustava, promicanje socijalnog uključivanja, obrazovanja i cjeloživotnog učenja.

>>>EP definirao uvjete za povlačenje novca, odobrio ‘kohezijski paket’ od 243 milijarde eura

Ciljevi ulaganja su razni – od toga da se do 2030. godine osigura da 96 posto djece starije od tri godine ima mjesto u dječjem vrtiću, više od 1.660 novih mjesta u studentskim domovima, više od 4.300 korisnika socijalnih ustanova u novim ili moderniziranim kapacitetima, a između ostalog proklamira i ulaganja u veteranske centre.

Nataša Tramišak, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, slijeva, i Elisa Ferreira, tijekom ceremonije potpisivanja sporazuma o partnerstvu za fondove Europske unije u Zagrebu, Hrvatska; Foto: Denis Lovrović/EC
Integrirani teritorijalni program

Kada je riječ o Integriranom teritorijalnom programu (ITP), on ima četiri prioriteta. Prioritet 1. proklamira industrijsku tranziciju hrvatskih regija, vrijednosti 554,8 milijuna eura, a između ostalog podržava inovacijske klastere, strateška partnerstva za inovacije, kao i ulaganja u rast i razvoj start-upova te malih i srednjih poduzeća. Pritom, za Panonsku Hrvatsku je planirano 200 milijuna eura, Jadransku Hrvatsku 140 milijuna eura, a Sjevernu Hrvatsku 100 milijuna eura.

>>>EU s više od 150 milijuna eura financira digitalizaciju hrvatskog obrazovnog sustava

Prioritet 2., naziva “jačanje zelenog, čistog, pametnog, i održivog gradskog prometa u okviru integriranog teritorijalnog ulaganja u gradovima”, vrijedan je 146,6 milijuna eura, dok treći prioritet, “težak” 683,8 milijuna eura, podrazumijeva razvoj urbanih područja kao pokretača regionalnog razvoja i rasta.

>>>Tramišak: revitalizacija Imotske krajine počinje već krajem godine

U okviru Integriranog teritorijalnog programa, posebno se izdvaja ITU mehanizam, vrijedan 681,3 milijuna eura, čije se financiranje u najvećem dijelu, od 509,7 milijuna eura, planira u okviru prioriteta 3. Njime se proklamira ulaganje 22 hrvatska grada, koji su podijeljeni u tri kategorije – središta urbanih aglomeracija, što uključuje četiri najveća hrvatska grada, zatim tu je 10 gradova koji su središta većih urbanih područja, te osam gradova koji su središta manjih urbanih područja, a sjedišta su županija.

Andrej Plenković, hrvatski premijer, slijeva, i Elisa Ferreira; Foto: Denis Lovrović/EC

Moguća su ulaganja primjerice u turizam, zelenu infrastrukturu, poput parkova, kulturnu baštinu, poduzetničke inkubatore, energetsku učinkovitost, čisti i pametni gradski promet.

Iz prioriteta 3. u novoj financijskoj perspektivi 150 milijuna eura će biti usmjereno za ulaganje u otoke, što uključuje ulaganja u plavu i zelenu infrastrukturu, prirodnu i kulturnu baštinu, prelazak na čistu energiju, kao i nadzor i smanjenje rizika od katastrofa.

>>>Iskusite déjà-vu u novim pozivima na opoziv i ostavku Vlade RH | VIDEO

Naposljetku, tu je i prioritet 4., naziva “pravedna tranzicija”, vrijedan 178,7 milijuna eura, koji proklamira energetsku tranziciju, ulaganja u zelenu i digitalnu ekonomiju te u ljudski kapital.

Pratite nas na Google vijestima