Članovi Upravnog odbora Europske središnje banke (ECB) u subotu su tijekom druženja s kolegama iz vodećih središnjica u Jackson Holeu izrazili htijenje prema snažnijem stezanju monetarne politike u europodručju uz procjene da bi rekordni rast potrošačkih cijena mogao erodirati povjerenje građana.
>>>Powell najavio bol, burze zavio u crveno
ECB je prošloga mjeseca referentnu kamatnu stopu za financijski sustav povećao snažnije od očekivanja, za 50 baznih bodova (0.5%), i ona je prvi put od 2014. godine segnula na 0%.
Analitičari, u aktualnom konsenzusu, očekuju još jednu korekciju od 50 poena nakon vijećanja koje će se održati 8. rujna, no izjave članova na simpoziju otkrivaju sklonost snažnijem povlačenju uzdi.
Spremnost na odrješitiju akciju u govorima su signalizirali njemačka članica Upravnog vijeća Isabel Schnabel, guverner francuske središnje banke Francois Villeroy de Galhau i guverner latvijske središnje banke Martins Kazaks.
>>>Fed povukao ručnu, ECB dvoji – HUB analizira | monetarna politika
“Oboje, izgledi i troškovi da će aktualna visoka inflacija postati ukopana u očekivanjima neugodno su veliki,” rekla je Schnabel. “U takvom okolišu, središnja banka mora djelovati silovito.”
Njezino se motrište odnosi na rizik od “gubitka sidra”, odnosno scenarij u kojem poduzetnici i potrošači gube povjerenje u hlađenje inflacije i monetarnu politiku te shodno prilagođavaju svoje poslovanje i potrošnju.
Put do neutralnosti
Sklonost povećanju stope za 75 baznih bodova izrazio je i Kazaks. “Mi bismo trebali biti otvoreni raspravi o 50 i 75 baznih bodova kao mogućim potezima. Iz sadašnje perspektive, trebalo bi nam najmanje 50,” rekao je guverner za Reuters.
Stezanje, u novostvorenomu konsenzusu, zagovaraju i drugi.
Villeroy je odvagnuo da neutralnu stopu treba postići prije kraja godine, dok je Kazaks rekao da je priželjkuje u prvom tromjesečju 2023. godine.
>>>Fiskalna moć prilagođavanja i korekcije u novom osvrtu Šonje
“Prema mom gledištu, mi bismo tamo trebali biti prije kraja godine, nakon još jednog značajnog koraka u rujnu,” izjavio je Villeroy.
Iako intuicija govori da bi nula trebala biti neutralna, ona u europodručju u suštini potiče i stimulira gospodarstvo, odnosno nema potencijal za suzbijanje potrošnje i cijena. Većina ekonomista drži da neutralnost počinje s kamatom od oko 1.5%.
Kontekst
Povijesno stezanje monetarne politike u europodručju koincidira s usvajanjem eura u Hrvatskoj, što bi moglo izazvati (ne)očekivane posljedice po nacionalno gospodarstvo i građane o kojima naizgled izostaje primjerena javna i politička rasprava.
>>>Hrvatska euro usvaja u ‘prokletom trenutku’ | analiza
Iako dio analitičara trenutačno drži da je hrvatsko gospodarstvo otporno i na zdravim nogama, čemu svakako doprinosi turistička sezona usporediva s rekordnom 2019. godinom, sasvim je izvjesno da će usvajanje eura pospješiti inflatorni šok i izazvati nevolje koje su naizgled u “mrtvom kutu” dijela stratega, ekonomista i političara.
Hrvatska, naime, u europodručje ulazi u trenutku kad je monetarni party, obilježen epohalnim i postojanim stvaranjem novca (kvantitativnim popuštanjem) gotov i kad dionike očekuje izgledno bolno triježnjenje.
>>>Ulazak Hrvatske u eurozonu koincidira s gašenjem tiskare, triježnjenjem
Posljednji pokazatelji ukazuju da zona koketira sa sve izglednijom recesijom. Potapanje vodećeg europskog gospodarstva, Njemačke, i četvrtog, Italije, gotovo je izvjesno.
Između čekića i nakovnja,
U uobičajenim okolnostima, takav bi trend rezultirao popuštanjem monetarne politike, no to je u okruženju golemih inflatornih pritisaka neprimjereno, ako ne i “suicidalno”.
ECB se stoga našao između čekića i nakovnja, odnosno u situaciji u kojoj može birati između većeg i manjeg zla.
>>>Fed povukao ručnu, ECB dvoji – HUB analizira | monetarna politika
Drugim riječima, banka monetarnu politiku steže iako je izgledno da će potez produbiti gospodarsko propadanje i recesiju.
>>>Hajduković upozorio na nepovoljni trenutak za usvajanje eura | VIDEO
“S ovako visokom inflacijom, izbjegavanje recesije bit će teško, rizici su značajni i tehnička recesija (definirana kao dva uzastopna tromjesečja gospodarske kontrakcije) jako je izgledna,” rekao je Kazaks.
Navedeno bi moglo imati neugodne posljedice po hrvatske građane i gospodarstvo jer ćemo se naći u jedinstvenoj (ne)prilici da učinak novog inflatornog šoka povrh sijaset nepovoljnih inflatornih pritisaka motrimo bez monetarnog suvereniteta, ali i uz značajni prostor za fiskalnu potporu i prilagodbu.
>>>Twitter pozdravlja, ismijava i izražava sućut povodom ulaska RH u eurozonu
Kako bilo, odluku o monetarnom odgovoru na potencijalno povijesne izazove neće donijeti Hrvatska narodna banka, već ECB.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
