Rusi likuju, slave ‘doba potpunog energetskog kolapsa i bankrota Europe’

Rat koji su Izrael i Sjedinjene Države povele s Iranom remeti bliskoistočnu opskrbu naftom i plinom, što izravno pogoduje Rusiji.

Associated Press bilježi da se cijena ruske nafte propela s prosinačkih 40 dolara po barelu na oko 62 dolara, što je znatno ponad granice od 44.10 dolara po barelu koju su 1. veljače 2026. godine odredile članice G7, Europska unija i Australija.

Ruska nafta sada kotira i ponad cijene od 59 dolara po barelu koju je u proračunu za tekuću godinu projiciralo rusko ministarstvo financija.

Rat je poremetio i izvoz ukapljenog plina (LNG) iz Katara, što također izravno i izrazito pogoduje Kremlju.

“Spletka” faktora

Značaj iznenadne “spletke” faktora koji pogoduju Rusiji dobro ilustrira činjenica da su prihodi države od nafte i plina u siječnju pali na 393 milijardi rubalja (5 milijardi dolara), najnižu razinu u posljednje četiri godine.

Prema podacima  ministarstva financija proračunski manjak u siječnju iznosio je 1.7 bilijun rubalja (21.8 milijardi dolara), najviše u povijesti praćenja podataka.

Gospodarstvo Rusije godinu je započelo krhko, uz procjene pojedinih analitičara da sankcije napokon tupe oštricu ratne mašine. Predsjednik Vladimir Putin na izazove je odgovorio povećanjem poreza i posezanjem u kofere nacionalnih zajmodavaca, no njegov se manevarski prostor sada oslobodio.

“Rusija je veliki pobjednik od ratom uvjetovanih energetskih previranja,” komentirao je Simone Tagliapietra, stručnjak za energiju bruxellskog think-tanka Bruegel. “Više cijene nafte znače više prihode za vladu i stoga snažniju sposobnost financiranja rata u Ukrajini.”

Geopolitičko pogodovanje prepoznaje i Amena Bakr, analitičarka Kplera za Bliski istok i OPEC+.

“S obzirom da se bareli s Bliskog istoka suočavaju s logističkim remećenjem, i Indija i Kina imaju snažne poticaje za produbljivanje ovisnosti o ruskoj opskrbi.”

Prekid opskrbe LNG-a iz Katara, jednog od glavnih opskrbljivača Europe nakon prekida energetskih veza s Rusijom izaziva i silovito propinjane cijena plina na jedinstvenom tržištu, uz prve procjene da bi plan o potpunom prekidu opskrbe iz Rusije s 2027. godinom mogao biti revidiran, odnosno neostvariv.

Tri scenarija

Na kretanje cijena ponajviše utječe iranska blokada Hormuškog tjesnaca koju bi Kremlj mogao potajice poticati.

“Mnogo toga ovisi o tome koliko će dugo Hormuški tjesnac ostati zatvoren za većinu brodskog prometa,” konstatirala je Aleksandra Prokopenko, stručnjakinja za rusko gospodarstvo u Carnegie Russia Euroasia Centru u Berlinu.

Prokopenko je ponudila tri scenarija; benigan, u kojem je prekid plovidbe tjesnacem kratkog vijeka.

Brzi izlazak iz sukoba vratio bi cijene brenta na otprilike 65 dolara po barelu, a “kratkotrajni skok ne bi fundamentalno promijenio” rusku proračunsku sliku, rekla je.

Srednji scenarij u kojem se dio isporuka nastavi, a nafta stabilizira na oko 80 dolara po barelu dao bi Rusiji “određeno fiskalno olakšanje”, ovisno o tome koliko dugo će cijene ostati povišene.

Dugoročno zatvaranje upareno s iranskim napadima koji oštećuju bliskoistočne rafinerije i naftovode moglo bi cijene nafte vinuti ponad 100 dolara, ubrzati inflaciju u europodručju i gurnuti Europu na rub recesije.

“Ovaj scenarij bi donio najveću dobit Rusiji,” rekla je Prokopenko za AP.

Pritisak

Takve se procjene zrcale i u kontekstu opskrbe plinom.

Čak i nekoliko tjedana prekida u isporuci LNG-a iz Zaljeva moglo bi dovesti do poziva u Europi da se obustave planovi zabrane novih ruskih ugovora o opskrbi nakon 25. travnja, odvagnuo je Chris Weafer, izvršni direktor konzultantske tvrtke Macro-Advisory Ltd.

“EU je pod još većim pritiskom da surađuje sa SAD-om kako bi pronašao rješenje za sukob u Ukrajini i, vrlo vjerojatno, da razmotri ublažavanje plana za potpunu blokadu uvoza ruske nafte i plina,” rekao je. “Zemlje poput Mađarske i Slovačke te one koje su bile veliki kupci ruskog LNG-a, inzistirat će na toj reviziji.” U svakom slučaju “ruski savezni proračun imat će puno bolje rezultate u ožujku.”

Putin je neočekivani “blagoslov” iskoristio kako bi podbo europske lidere.

“Ono što se danas događa na europskim tržištima je, dakako, prije svega rezultat pogrešnih politika europskih vlada u energetskoj sferi,” rekao je ruski predsjednik u srijedu na državnoj televiziji.

Poigrao se i, za Europljane krajnje provokativnim premisama.

“Možda bi za nas bilo korisnije da sada zaustavimo isporuke (plina) europskom tržištu i krenemo na tržišta koja se otvaraju i tamo se etabliramo,” dodajući da “to nije odluka, već u ovom slučaju ono što se zove ‘razmišljanje naglas'”.

JUST IN: 🇷🇺 Russian President Putin says it may be time to stop supplying gas to European markets. pic.twitter.com/fiyuxYwYlu

— BRICS News (@BRICSinfo) March 4, 2026

“Zora novog doba”

Likovanju se pridružio i Putinov poslanik za investicije, upravitelj državnog fonda Kirill Dmitrijev, provocirajući predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen i šeficu euroopske diplomacije Kaju Kallas.

“Sigurno mudre Ursula i Kaja imaju rezervni LNG plan. Ili možda nemaju,” napisao je početkom tjedna na X-u.

Potom je postojano kalibrirao i eskalirao retoriku.

“Ovo je zora novog doba – doba potpunog energetskog kolapsa i bankrota Europe zbog idiotskih odluka Ursule, Kaje i ostalih rusofoba. Odbijanjem ruske energije, EU si je toliko puta pucala u nogu da više nema nogu. 👣👇” bocnuo je u petak evocirajući proglas von der Leyen o energetskoj neovisnosti.

This is the dawn of a new era—the era of complete energy collapse and bankruptcy of Europe because of the idiotic decisions of Ursula, Kaja, and other Russophobes.

By refusing Russian energy, the EU has shot itself in the foot so many times that no feet are left. 👣👇 https://t.co/jYBHWGFYwH

— Kirill Dmitriev (@kadmitriev) March 6, 2026

Također zanimljivo, SAD je uslijed bojazni od potpunog energetskog kolapsa indijskim rafinerijama odobrio 30-dnevno izuzeće za kupnju ruske nafte.

Intervencija

Vlada Republike Hrvatske je najavila spremnost za ponovno ograničavanje cijena energenata i uvođenje dodatnih subvencija ako se tržišni pritisak nastavi.

Premijer Andrej Plenković je potvrdio da će država intervenirati “bez oklijevanja” koristeći uredbe za ograničavanje cijena goriva, dok je već donesena odluka o produljenju snižene stope PDV-a na plin (od 5%) do 1. travnja 2027. godine.

Fokus mjera ostaje na zaštiti standarda građana i stabilnosti gospodarstva, uz napomenu da su zalihe plina za kućanstva osigurane po nepromijenjenim cijenama do listopada ove godine.