Američki predsjednik Donald Trump pozvao je svojeg ruskog kolegu Vladimira Putina da se pridruži “Odboru za mir” koje će na njegovu inicijativu odlučivati o budućnosti Gaze i tražiti rješenja za druga geopolitička žarišta.
Glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Peskov, u ponedjeljak je potvrdio pozivnicu i naveo da Rusija “proučava sve detalje ponude” uz “nadu” da će se u daljnjim razgovorima s Washingtonom utvrditi “sve nijanse”.
Financial Times vijest tumači kao indikaciju da je Trump gorljiv u podgrijavanju toplih odnosa s Putinom iako se Moskva opire američkim mirovnim naporima u kontekstu rata u Ukrajini.
Koketiranje dvojice lidera uočljivo je obostrano, što se može vidjeti u nekategoričkim reakcijama Kremlja na svrgavanje i uhićenje bivšeg venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura ili u pažljivim i diplomatskim ruskim notama o prosvjedima u Iranu.
Peskov je u ponedjeljak učvrstio dodvoravanje komentarom američkog svojatanja Grenlanda.
“Postoje međunarodni stručnjaci koji drže da će Trump rješavanjem pitanja dodavanja Grenlanda ući u povijest – ne samo u povijest Sjedinjenih Država već i u svjetsku povijest,” rekao je.
“Bez rasprave o tome je li to dobro ili loše, teško je ne složiti se s tim stručnjacima,” dodao je.
Odbor za mir
Trump je “Odbor za mir” osmislio kao autonomno međunarodno tijelo, a ne kao agenciju američke vlade i sebe imenovao kao “doživotnog predsjednika”.
Statutom je definirao goleme “izvršne moći”, uključujući pravo veta, izmjene ustroja ili raspuštanja podružnica.
U savjetodavno tijelo imenovao je svojeg aktualnog državnog tajnika Marca Rubija, zeta Jareda Kusnhera, bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira, posebnog izaslanika za Bliski istok Steve Witkoffa, predsjednika Svjetske banke Ajaya Banga i milijardera i investitora Marc Rowana.
Mandat za zemlje koje se priključe odboru bit će ograničen na tri godine ukoliko u prvoj godini rad ne potpomognu s iznosom većim od milijardu dolara.
Pozivnice su primile brojne članice Europske unije, uključujući Mađarsku.
Kazahstan je u ponedjeljak izvijestio da je predsjednik Kasim-Žomart Tokajev prihvatio poziv. Istu je odluku donio predsjednik vijetnamske vladajuće Komunističke stranke To Lam.
Različiti izvori bilježe da je odbor spreman prihvatiti i članice koje su povijesno parije, poput Sjeverne Koreje ili Bjelorusije.
FT piše da nediskriminacija izaziva frikciju s Izraelom koji se protivi sudjelovanju Turske i Katara.
Sredinom siječnja 2026. godine pozivnice su primili lideri oko 60 zemalja.
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.