Hrvatski građani uglavnom su čuli da se održava Konferencija o budućnosti Europe, ali golema većina o njezinim zaključcima ne zna ništa, pokazuju rezultati istraživanja agencije Ipsos i Hine.
S održavanjem najvećeg projekta participativne demokracije u EU, Konferencije o budućnosti Europe, bila je upoznata većina Hrvata (60 posto), ali ih je s njezinim zaključcima upoznato tek četiri posto.
Sredovječni ljudi i umirovljenici bili su za konferenciju zainteresiraniji od mlađih osoba, učenika i studenata.
(Ne)informirana dezinformiranost
Konferencija o budućnosti Europe pokrenuta je 9. svibnja 2021., a godinu dana kasnije usvojeno je završno izvješće s 49 prijedloga za reformu Unije podijeljenih u 325 mjera.
One su proizišle iz preporuka s europskih panela građana, nacionalnih panela i višejezične digitalne platforme.
Istraživanje Ipsosa naručila je Hina, a podaci su prikupljeni metodom CATI na uzorku od 662 punoljetnih građana u srpnju.
Njih 22 posto navelo je da znaju barem nešto o Konferenciji, ali ideju i način funkcioniranja Konferencije točno je prepoznalo tek dva posto svih ispitanika.
Među ispitanicima koji su naveli da znaju nešto o radu Konferencije, samo ih je devet posto točno odgovorilo da su nasumično odabrani građani svih zemalja EU-a raspravljali o budućnosti Europe i iznijeli preporuke institucijama Unije.
Gotovo polovica za izmjenu temeljnih ugovora Unije
Rezultati ankete Ipsosa i Hine pokazuju da većina hrvatskih građana podržava uključivanje građana u raspravu o smjeru EU-a (70 posto), ali tek trećina građana iskazuje načelni interes za uključenje u takvu raspravu (33 posto).
Pozitivan stav o EU-u ima 42 posto Hrvata, a negativan 15 posto. Za 44 posto ispitanika bi veće sudjelovanje građana u raspravama poboljšalo njihov stav o EU, a na 40 posto to ne bi imalo utjecaja.
>>>U očima građana i prema ispitivanju Eurobarometra, Hrvatska je najkorumpiranija u Europi
Među ispitanicima koji imaju negativan stav o EU, njih 11 posto smatra da bi se dodatno pogoršao stav o EU uključenjem građana u rasprave o smjeru Unije.
>>>Ususret predaji monetarnog suvereniteta kopni potpora euru | Eurobarometar
Dio mjera proizišlih iz Konferencije o budućnosti Europe podrazumijeva izmjene temeljnih ugovora Unije čemu je sklono nešto manje od polovice Hrvata.
Njih 46 posto smatra da treba izmijeniti ugovore ako je to nužno za uvažavanje preporuka građana, dok 34 posto njih smatra da treba prihvatiti samo one preporuke koje su u skladu s važećim ugovorima.
Jedan od zahtjeva građana je ukidanje prava veta država članica u vanjskoj i sigurnosnoj politici, što se neće moći ispuniti bez izmjene ugovora.
>>>Europski građani traže europski minimalac, socijalnu pravdu | COFOE
Europski parlament založio se za reviziju temeljnih ugovora Unije na svibanjskoj plenarnoj sjednici, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen podržala je tu mogućnost, ali 13 država članica EU-a, među njima i Hrvatska, protive se tome.
Hrvati skloniji većoj samostalnosti članica
Hrvati su podijeljeni glede dodatnog povezivanja i usklađivanja članica EU-a – 44 posto ih smatra da bi članice trebale biti samostalnije, a 34 posto podržava veću povezanost i usklađenost.
Unatoč tome što više građana zagovara jačanje samostalnosti članica EU-a, čak bi i oni većinom prihvatili dodatno usklađivanje ako je to preporuka i želja većine građana.
Oni s pozitivnijim stavom o EU-u u većoj mjeri smatraju da bi članice trebale biti usklađenije, pokazuju rezultati ankete.
Sramotna, povijesna i totalna farsa
Grabancijaš je Konferenciju o budućnosti Europe popratio od njezine inauguracije do antiklimaksa. U précisu farse, prve je obrise “najveće vježbe u izravnoj demokraciji” u povijesti Europske unije u siječnju 2021. godine predstavila potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica koja je visoku ali u retrospektivi jalovu i spomena nebitnu ulogu u izvršnom tijelu dobila u političkoj trgovini čiji je rezultat bio izbor nelegitimne i od građana neizabrane aktualne predsjednice Ursule von der Leyen.
>>>Picula o imenovanju von der Leyen: izborni proces je ponižen, pojavio se opasan disparitet
Šuica je iluzornu predstavu o građanskoj participaciji i izravnoj demokraciji otvorila s velikim riječima u lipnju 2021. godine.
“Danas pišemo novu stranicu europskog projekta. Prvi put parlamentarci, predstavnici vlada, povjerenici i građani, zajedno s regionalnim i lokalnim vlastima, socijalnim partnerima i civilnim društvom oblikuju budućnost Europske unije,” rekla je.
>>>Pučka pravobraniteljica Emily O’Reilly: izjava Šuice ‘neprimjerena’, izostanak isprike ‘žalostan’
Njezine riječi i podjednako velebne najave drugih ključnih dionika potom su se pretvorile u nasumični odabir kohorte od 200 mladih ljudi koje su iz njihovih života prenule agencije za regrutiranje ponudivši im besplatni put do Bruxellesa i drugih sjedišta europske moći.
>>>Student iz Grubišnog polja nasumično regrutiran za promišljanje o budućnosti Unije
Ta je mladež, zadužena za krojenje budućnosti Europske unije, čitav turbo patetični show pronašla “pomalo dosadnim i sporim”.
Na kakvoću “najveće i najizravnije” demokratske vježbe u povijesti Europske unije s kritikom se svojedobno osvrnuo i hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula.
Orvelijanska laž
Ovdje, u zbilji, Konferencija o budućnosti Europe najveća je demokratska farsa u povijesti iste. Proglašavati je velebnom ili “izravnom” orvelijanska je laž zaključena montypythonovskim performansom europske mladeži u Europskom parlamentu.
>>>Poziv na izmjenu Ugovora, performans vizionarske mladeži: veliko finale COFOE
Osobito porazno i gnjusno, Komisija i Parlament opisanu su farsu iskoristili za guranje svojih političkih ciljeva na temelju iluzornog, nepostojećeg ili, ako preferirate orkestriranog i patvorenog legitimiteta.
Političari su na koncu predstave sjeli s izmučenom mladeži, donijeli smjernice i zacrtali buduće ciljeve među kojima je i izmjena Temeljnog ugovora o funkcioniranju Unije o kojoj bi se, s obzirom na težinu i značaj za suverene, u istinskim demokracijama morale povesti višemjesečne nacionalne informativne kampanje i referendumi u svakoj od članica Unije.
>>>Hrvatska među 13 članica koje se protive izmjeni Ugovora
Kako bilo, svatko tko je iole popratio teatar apsurda, na koncu će se složiti da je “najveći projekt izravne demokracije” u Europskoj uniji zapravo najveći poraz demokracije u povijesti iste.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
Grabancijaš/Hina
