Biznis i ekonomijaPreporučeno

Sajam knjiga u Frankfurtu ima poslovnu i političku dimenziju, beogradski prodajnu: nakladnici

„Želimo kulturu, odnosno knjigu, kao izvozni proizvod na svim tržištima svijeta. Zato sajmovi koje mi posjećujemo imaju svoju specifičnost. Frankfurt je poslovni sajam, a Beograd je više fokusiran na prodaju knjiga pa smo tim konceptima prilagodili i naše nastupe“, istaknuo je predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore Slavko Kozina na predstavljanju programa nastupa hrvatskih nakladnika na međunarodnim sajmovima knjiga u Frankfurtu i Beogradu, u organizaciji HGK i Ministarstva kulture.

Naglasio je kako se Zajednica s novim sazivom Vijeća reorganizirala te fokusirala i na poslovni i na autorski moment sajmovanja.

„Frankfurt je mjesto na koje se mora doći, ako se ne pojavite tamo, ne postojite u kulturi. Njihova priča se vrti oko prodaje prava i praćenja trendova, a ima i političku dimenziju.  Mi smo za ovogodišnji nastup izabrali 20 nakladnika s poslovnim kapacitetom. Odnosno, tamo idu oni proizvodi koji se mogu plasirati na strana tržišta. Imamo selekciju od 10 knjiga, od beletristike do dječjih slikovnica, na kojima ćemo temeljiti naše izlaganje. Glavni specifikum sajma su autori koji nakon dugo vremena nastupaju u službenom programu pa će strani mediji moći prenijeti ono što želimo poručiti“, kazao je Kozina, dodavši da će se u Frankfurtu prodavati autorska prava za autobiografiju Luke Modrića te da će našeg najboljeg nogometaša pokušati odvesti i na Interliber.

Sajam u Frankfurtu održava se od 16. do 20. listopada, dok će se 64. Međunarodni beogradski sajam knjiga održati od 20. do 27. listopada.

„Vodimo se krilaticom manje je više. Moramo svijetu prezentirati najbolje što imamo, a to često ne prati kvantiteta. Važnost koju nam HGK i Ministarstvo kulture daju je velika jer bez njih nema ovakvih nastupa“, zaključio je Kozina.

>>>Gong Shuguang: istražili smo tržište i vidjeli nakladnički potencijal Hrvatske

Naglasak izlaganja u Frankfurtu će biti na Rijeci kao europskoj prijestolnici kulture 2020. godine pa će cijeli štand nositi tu estetiku. Organizatorica hrvatskoga programa na tom sajmu, Jelena Spreicer, je detaljnije prezentirala program rekavši da će biti dva glavna događanja. „Prvi je književna suradnja između Festivala europske kratke priče i Hay festivala će se odviti u sklopu projekta Europa 28 kojim se želi povećati vidljivost i utjecaj žena u kulturi i poduzetništvu. Tim povodom je iz svake zemlje članice odabrana po jedna žena, Hrvatsku će predstavljati Asja Bakić, a svaka će napisati esej koji izlazi u knjizi koja će biti predstavljena u Rijeci. Drugi službeni događaj je panel diskusija pripovijedanja drugog u malim i velikim književnostima. Želimo pokazati dodirne točke između naše i njemačke književnosti koje se kreću oko nekih žarišnih točaka poput tuđeg identiteta u nacionalnom doživljaju i koje slike jedni o drugima razvijamo“, pojasnila je Spreicer.

>>>‘Pakleno stanje’: otkrivena je Burgessova skica za nastavak ‘Paklene naranče’

Beogradski sajam ima naglašeniju dimenziju prodaje knjiga. Bitan je jer susjedi razumiju naš jezik, a to je važno za volumen tiska i isplativosti nakladničkog biznisa. Član Vijeća Zajednice nakladnika i knjižara HGK i voditelj hrvatskoga programa na sajmu u Beogradu Nikica Micevski je pojasnio kako je novi saziv Vijeća Zajednice odlučio dva najveća regionalna sajma, Sarajevo i Beograd, podići na višu razinu. „Izlagat će 23 nakladnika i prezentirat će svoja najnovija i najbolja djela. Prezentirat ćemo deset knjiga u sklopu posebne promocije, a u službenom programu sajma će nastupiti naši autori Jurica Pavičić i Ivana Šojat“, rekao je Micevski.