PolitikaPreporučeno

Saslušanja, brexit, migracije, nasilje krajnje desnog ekstremizma i terorizam: EU brifing   

Sljedeći tjedan nastavljaju se saslušanja kandidata za povjerenike Europske komisije, pregovarači Velike Britanije i EU-a razgovarat će o posljednjem prijedlogu premijera Borisa Johnsona o pitanju granice na irskom otoku, u Luxembourgu se sastaju ministri pravosuđa, unutarnjih poslova i financija.

Protekli tjedan pred nadležnim odborima Europskog parlamenta saslušano je 19 kandidata za povjerenike, od kojih je, zasad još neslužbeno, njih 16 dobilo prolaz, troje  će morati na popravni, a dvoje je otpalo prije saslušanja.

>>>Borzan na saslušanju Reyndersa otvorila pitanje uređaja s ‘ugrađenim kvarovima’

Među onima koji su uspješno prošli test u Europskom parlamentu je i hrvatska kandidatkinja za potpredsjednicu Komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica. Ona je za svoj nastup dobila pozitivnu ocjenu njezine političke skupine EPP-a, zatim socijaldemokrata (S&D), liberala (RE) i europskih konzervativaca i reformista (ECR). Protiv su krajnja ljevica, Stranka europske ljevice (GUE) i krajnja desnica Identitet i demokracija (ID) te zeleni.

>>>Šuica odgovorila na pitanje ‘satiričkog europarlamentarca’ o imovini: sve je po zakonu

U  ponedjeljak su na redu saslušanja Čehinje Vera Jourove, predložene za potpredsjednicu za vrijednosti i transparentnost i Španjolca Josepa Borrell, kandidata za potpredsjednika za snažniju Europu u svijetu i i visokog predstavnika EU-a za vanjskiu i sigrunosnu politiku.

U utorak su na redu troje izvršnih potpredsjednika: Latvijac Valdis Dombrovskis, kao potpredsjednik za gospodarstvo, Dankinja Margrethe Vestager,  izvršna potpredsjednica za digitalna pitanja te tržišno natjecanje te Nizozemac Frans Timmermans,  izvršni potpredsjednik za ekološka pitanja .

Sljedeći tjedan se mogu očekivati popravni ispiti za troje kandidata – Sylvie Goularad, Janusza Wojciechowskog i Ylvu  Johansson.

Također bi trebala biti jasnija situacija s novopredloženim kandidatima iz Mađarske i Rumunjske.

Backstop

U ponedjeljak bi pregovarači Velike Britanije i EU-a trebali razgovarati o Johsonovu prijedlogu o zamjeni zaštitnog mehanizma kojim se želi spriječiti uspostava granice na irskom otoku, što je najspornije pitanje u postizanju dogovora kojim bi se osigurao uredan izlazak Velike Britanije iz Unije.

>>>Brexit testiranja veterinarskih lijekova u Hrvatsku: Dechra Pharmaceuticals

Do predviđenog izlaska Velike Britanije iz EU-a ostalo je još manje od mjesec dana. Ne postigne li se dogovor na sljedećem sastanku na vrhu EU-a u Bruxellesu 17. i 18. listopada, postoje samo dvije opcije – ili će Ujedinjena Kraljevina napustiti EU bez dogovora 31. listopada ili će tražiti novu odgodu.

Glasnogovornica Komisije Natasha Bertaud prošli je tjedan rekla da je glavni pregovarač EU-a Michel Barnier “brifirao zemlje članice koje smatraju da britanski prijedlozi ne mogu predstavljati temelj za zaključivanje dogovora”.

Dodala je da će Velika Britanija imati još priliku predstaviti svoje prijedloge u ponedjeljak.

Britanski premijer Boris Johnson je prošli tjedan novi prijedlog koji smatra “pravednim i razumnim kompromisom” te pozvao Uniju da i ona napravi korak prema kompromisu.

Johnson je iznio plan po kojemu će Sjeverna Irska ostati dijelom europskog jedinstvenog tržišta za robe, ali će napustiti carinsku uniju zajedno s ostatkom Ujedinjenog Kraljevstva, što će rezultirati potrebom za novim carinskim provjerama.

Po Johnsonovom prijedlogu Sjeverna Irska napustila bi carinsku uniju zajedno s ostatkom Ujedinjenog Kraljevstva na početku 2021. ali bi, uz pristanak sjevernoirske skupštine, nastavila provoditi europsku legislativu koja se tiče poljoprivrednih i drugih proizvoda, što naziva “otočnom regulatornom zonom”.

To bi otklonilo potrebu provjere standarda i sigurnosti roba na granici između Irske i Sjeverne Irske, jer bi obje bile dio te zone.

Taj bi se aranžman mogao u teoriji primjenjivati bez vremenskog ograničenja, ali bi se pristanak sjevernoirskih političara tražio svake četiri godine.

Carinske provjere robe kojom se trguje između Ujedinjenog Kraljevstva i EU-a bile bi centralizirane, a roba bi se deklarirala elektronski, dok bi samo mali dio morao proći fizičke provjere.

>>>Britanija predlaže ‘centre za carinjenje’: backstop

Fizički pregledi mogli bi se obavljati u skladištima ili “nekim drugim označenim mjestima koja bi se nalazila bilo gdje u Irskoj ili u Sjevernoj Irskoj”.

Taj plan ne precizira kako bi izgledala ta “označena mjesta”, ali se ističe da bi trebalo postojati “čvrsto obećanje (obiju strana) da se pregledi u budućnosti nikada ne obavljaju na granici”.

Što se tiče provjera između Sjeverne Irske i ostatka Ujedinjenog Kraljevstva, koje se ne bi trebalo držati pravila europskog jedinstvenog tržišta, roba koja ulazi u Sjevernu Irsku iz ostatka UK morala bi proći kroz graničnu inspekcijsku postaju, a roba proizvedena u Sjevernoj Irskoj morala bi biti provjerena na “granici zone” – vjerojatno na Irskom moru.

>>>Juncker: ostalo je jako malo vremena. Rizik od ne-sporazuma je jako realan

Do predviđenog izlaska Velike Britanije iz EU-a ostalo je još manje od mjesec dana. Ne postigne li se dogovor na sljedećem sastanku na vrhu EU-a u Bruxellesu 17. i 18. listopada, postoje samo dvije opcije – ili će Ujedinjena Kraljevina napustiti EU bez dogovora 31. listopada ili će tražiti novu odgodu. Odluku o odgodi moraju donijeti svih 27 članica EU-a jednoglasno.

Korupcija, migracije, nasilje krajnje desnog ekstremizma i terorizam  

U ponedjeljak i utorak u Luxembourgu se sastaje Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove. Ministri pravosuđa u ponedjeljak će, između ostaloga, razgovarati o borbi protiv korupcije.

U utorak su na radu ministri unutarnjih poslova koji će razgovarati o nasilju krajnje desnog ekstremizma i terorizmu. Bit će riječi i mogućnostima koje pružaju nove tehnologije u području unutarnje sigurnosti.

>>>Von der Leyen: nema lakih rješenja, treba nam novi ‘pakt za migracije’

Tijekom radnog ručka raspravljat će se o migracijama. Četiri zemlje, Njemačka, Francuska, Italija i Malta dogovorile su 23. rujna u Valletti privremeni mehanizam o spašavanju migranata na moru na razdoblje od šest mjeseci koje može biti produljeno.

Dogovor ne predviđa kvote nego bi zemlje članice koje to žele na dobrovoljnoj osnovi prihvatile migrante spašene na moru. Finsko predsjedništvo EU-a želi da se taj mehanizam proširi na 20-tak zemalja.

U četvrtak se u Luxembourgu sastaju ministri financija svih 28 zemalja članica, a dan prije toga okupit će se ministri financija 19 zemalja europodručja.