Savjet Hrvatske narodne banke u četvrtak je na sjednici raspravljao o tekućim gospodarskim i financijskim kretanjima te je razmotrio Izvješće o međunarodnim pričuvama za prvo polugodište 2021.
Prema priopćenju, središnjica očekuje da će nakon stagnacije u drugom tromjesečju 2021. u odnosu na prvi kvartal ove godine, gospodarska aktivnost na kvartalnoj razini ponovo porasti u trećem tromjesečju, u prvom redu zbog jačanja turističke aktivnosti.
>>>HNB kreće u izradu detaljnog scenarija, pripreme za povlačenje kune i distribuciju eura
U drugom je tromjesečju ostvaren visok godišnji porast realnog BDP-a zbog vrlo niske osnovice, odnosno izrazitog pada gospodarske aktivnosti u drugom tromjesečju 2020. u vrijeme lockdowna, i snažnog oporavka ostvarenog u drugoj polovici prethodne i na samom početku ove godine.
Tržište rada i inflacija
Dinamiziranje turističke aktivnosti utjecalo je i na izraženije povećanje broja zaposlenih tijekom lipnja i srpnja 2021., dok je nezaposlenost, nakon smanjenja u lipnju, u srpnju ostala nepromijenjena. Ukupna zaposlenost je pritom dosegnula pretkriznu razinu, uz vrlo neujednačen intenzitet oporavka po djelatnostima, dok je stopa nezaposlenosti i nadalje viša u odnosu na isto razdoblje 2019.
>>>HNB upozorava da grabežljivci nude neregulirane kredite na potresom pogođenim područjima
Inflacija je u srpnju 2021. porasla na 2,8% (s 2,0% u lipnju). To je ponajviše bio rezultat ubrzavanja godišnjeg rasta cijena hrane, što se uglavnom može pripisati prelijevanju poskupljenja prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu i nepovoljnim vremenskim prilikama zbog kojih je smanjen domaći urod pojedinih poljoprivrednih kultura.
Višak kunske likvidnosti
Nakon višemjesečnog uzastopnog rasta, slobodna novčana sredstva banaka smanjila su se tijekom srpnja i kolovoza, čemu je u najvećoj mjeri pridonijelo povećanje kunskih depozita države kod HNB-a kao i povećanje gotovog novca izvan banaka. Unatoč smanjenju, prosječni dnevni višak kunske likvidnosti domaćega bankovnog tržišta je u kolovozu bio veći za 23,0 milijardi kuna nego u istom mjesecu prošle godine te je iznosio 64,0 milijardi kuna.
Plasmani banaka su ubrzali rast na godišnjoj razini s 3,8% u lipnju na 4,1% u srpnju, odražavajući ponajprije ubrzavanje rasta plasmana stanovništvu (s 4,0% u lipnju na 4,3% u srpnju) i to uglavnom u segmentu stambenih, a u manjoj mjeri i gotovinskih nenamjenskih kredita. Plasmani poduzećima su, unatoč mjesečnom padu, zabilježili blago ubrzanje rasta na godišnjoj razini (s 1,3% na 1,4%) zbog baznog učinka, odnosno nešto većeg pada kreditiranja poduzeća u srpnju prošle godine.
Suglasnosti
Savjet HNB-a dao je Nadzornom odboru Wüstenrot stambene štedionice d.d. suglasnost da Ivan Ostojić obavlja funkciju člana Uprave te je Nadzornom odboru Privredne banke Zagreb d.d. dao suglasnost da Vedrana Jelušić Kašić obavlja funkciju članice Uprave Privredne banke Zagreb d.d. Također, Savjet HNB-a je Nadzornom odboru Raiffeisenbank Austria d.d. dao suglasnost da Ante Odak obavlja funkciju člana Uprave Raiffeisenbank Austria d.d., priopćeno je u četvrtak iz HNB-a.
