Savjet Vlade drži da RH ne zaostaje za razvijenim zemljama, a u testovima nas pere i Srbija

Znanstveni savjet hrvatske Vlade ocijenio je u ponedjeljak da su rezultati do sada postignuti u suzbijanju širenja pandemije koronavirusa vrlo dobri.

“Ovo je bila prilika, da u trenutku druge faze popuštanja mjera članovi Vlade i ministri čuju mišljenja, analize i procjene znanstvenog savjeta o tome kako se Hrvatska nosi s ovom pandemijom. Opća je ocjena da su do sada postignuti rezultati vrlo dobri”, rekao je novinarima predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić nakon sastanka s istaknutim hrvatskim znanstvenicima biomedicinskih znanosti iz Hrvatske i inozemstva.

Hrvatska je u 70 dana od prvog slučaja zabilježenog 25. veljače do 4. svibnja ukupno testirala 39.040 osoba, a u proteklih 24 sata njih 956. Srbija je pak u posljednja 24 sata testirala 4,550 ljudi, a ukupni broj testova je s 4. svibnjem iznosio 106.461.

>>>Frka-Petešić povukao paralele s nacijama koje dnevno provedu više testova od ukupne brojke u RH

Na sastanku, na kojem je sudjelovao premijer Andrej Plenković i ministri, istaknuto je da su mjere bile pravodobne, dobro ciljane i da su postigle dobar rezultat koji se vidi u broju novooboljelih, koji je već nekoliko dana jednoznamenkast.

>>>Znanstvenici procijenili da je odgovor Hrvatske na epidemiju ‘izrazito dobar’: Plenković

“Važna je i ocjena da su mjere, koje su imale dobar učinak u suzbijanju epidemije, stvorile dobre preduvjete i pretpostavke za trajnije i održivije aktiviranje gospodarstva. Sada pred turističku sezonu imamo jednu epidemiološku situaciju koja je komparativno na Mediteranu među najboljima, ako ne i najbolja”, naglasio je Frka-Petešić.

Članovi Znanstvenog savjeta Vlade su Alemka Markotić, Krunoslav Capak, Dragan Primorac, Miroslav Radman, Igor Rudan, Gordan Lauc, Nenad Ban, Branko Kolarić i Zvonko Kusić.

Savjet se, rečeno je, složio da su rezultati dobri iz razloga što su poduzete mjere bile drastične, a to daje i izvrsnu priliku da se zemlja reaktivira razmjerno brzo.

“Da Hrvatska nije na vrijeme napravila mjere, današnja bi situacija bila daleko gora, to je temeljna poruka oko koje su se složili svi članovi Znanstvenog savjeta”, poručio je bivši ministar znanosti i obrazovanja i forenzički genetičar Dragan Primorac.

>>>Zagovornica masovnog netestiranja Alemka Markotić hvali medije, zemlju ‘visokog rizika’ Japan

Naglasio je da su svi u savjetu iznimno i ugodno iznenađeni vrlo odgovornim ponašanjem i pristupom građana.

Raspravljalo se i o velikom svjetskom projektu “Global response on the COVID-19”, gdje će participirati i Hrvatska.

“I dalje pratimo kretanja, svaki u svojem području, kako bi pravovremeno mogli savjetovati sve one koji skrbe o tome da Hrvatska ostane sigurna država. Dolazi period turizma, treba donijeti jasne odluke”, kazao je Primorac.

Savjet je raspravljao i o rezultatima usporavanja širenja virusa, koje je prvenstveno postignuto socijalnom distancom.

>>>Kronologija razbija mit o transparentnoj komunikaciji, praćenju epidemiološke zbilje: COVID-19

“Radimo intenzivno i razmjenjujemo podatke oko validacije seroloških testova, jedinih pravih testova koji će u konačnici pokazati tko je prebolio bolest. Hrvatska niti u jednoj mjeri, metodi ili postupku ne zaostaje za najrazvijenijim državama svijeta. Izvukli smo lekciju da je iznimno važno da imamo vlastite ljude koji mogu upravljati procesima”, naglasio je Primorac čija je izjava netočna ako govorimo o broju provedenih testova.

>>>Širili laži o malom broju testova, a mi uzeli 38 uzoraka na 76.131 žitelja

Naime, Hrvatska ne samo da ima sramotan ukupni broj testova u svjetskim razmjerima, već se može posramiti i u odnosu na bližu regiju.

Primjerice, mi smo u 70 dana od prvog slučaja zabilježenog 25. veljače do 4. svibnja ukupno testirali 39.040 osoba, a u proteklih 24 sata njih 956. Srbija je pak u posljednja 24 sata testirala 4,550 ljudi, a ukupni broj testova je s 4. svibnjem iznosio 106.461.

>>>Ne možeš nabacivat da pratiš epidemiološku situaciju ako držiš da su testovi ‘neosnovani’

Grabancijaš postojano upozorava na nedosljednost i netransparentnost u izvještavanju iz županija te drži da strategija masovnog netestiranja populacije ne dopušta realan uvid u epidemiološko stanje, te da popuštanje mjera u takvim okolnostima predstavlja krajnje neodgovornu “igru na sreću” – s ljudskim životima.

Grabancijaš/Hina