Biznis i ekonomijaPreporučeno

Selektivni argumenti za euro u osvrtu Šonje iz nerealnog vremena

Slavuj, hrvatska kovanica; Foto: rychlepozicky.com

Renomirani ekonomist Velimir Šonje na svojem je blogu objavio zanimljiv osvrt na ulazak Hrvatske u europodručuje, usvajanje eura i predaju monetarnog suvereniteta za koju sugerira da to nije.

Analitičar u uvodu iznosi činjenice i oslikava zbilju.

“Postoji niz činjenica poput opredijeljenosti hrvatskih građana za štednju u eurima; činjenice da ukupan izvoz i uvoz roba i usluga premašuje BDP; troškova građana i poduzeća zbog konverzije valuta i zaštite od rizika; rast obveza po kreditima s valutnom klauzulom i poskupljenje novih tehnologija koje uvozimo ako padne vrijednost domaće valute; to su samo neki od uzroka strukturnih ograničenja monetarne politike u maloj i otvorenoj zemlji poput Hrvatske,” piše Šonje pa navodi prednosti i gradi argumente na temelju iskustava drugih članica Europske unije koje su prihvatile zajedničku valutu.

>>>Ususret predaji monetarnog suvereniteta kopni potpora euru | Eurobarometar

Šonje potom sugerira da je zaziranje građana od eura rezultat uvjetovanih i drugih, povijesnih refleksa te se otiskuje iz područja realekonomije u duboke i mutne “suverenističke, imperijalističke i anti-birokratske vode”.

Oslikavanje, kreiranje zbilje  

Ideološke i ine stranputice na stranu, riječ je o uvjerljivom, snažnom – ali i jednostranom i idealiziranom osvrtu.

>>>‘Daj mi nešto tog novca, ja želim taj novac’: Trump traži uvođenje negativnih kamata u SAD-u

Primjerice, Šonje pristrano navodi pozitivna iskustva europskih zemalja koje su prihvatile euro dok, hotimice ili ne, ignorira zbilju u državama koje su odlučile pričekati ili ugovorom zaštiti monetarni suverenitet.

>>>Negativne kamatne stope: gdje, kako i zašto

“Pitajmo se jesmo li u proteklih nekoliko godina imali najniže kamatne stope zbog toga što su to poželjeli Andrej Plenković i/ili Boris Vujčić, ili su te kamatne stope bile rezultat monetarne politike Europske središnje banke? Ovo drugo, naravno, iako na tu monetarnu politiku nismo mogli utjecati. (Dakle, imali smo sreće.),” piše Šonje.

Navedeno, dakako, nije sporno, ali nije ni iskreno. Svatko tko se zagledao u neovisnu monetarnu politiku u članicama Europske unije koje čuvaju suverenitet zna da je izravna i nesputana korist neovisnih smjernica i slobodnih ruku za građane bila baš takva – neposredna i nesputana.

Ako ne znamo ili ne želimo sami, možemo preko posrednika

Ilustracije radi, Šonje argumentira da su hrvatski građani posredno profitirali od negativne kamatne stope europske središnjice, ali se na zabavlja idejom ili scenarijima što bi neovisna negativna kamatna stopa HNB-a ili ciljano stvaranje novca (kvantitativno popuštanje), kakvo je svojedobno zagovarao guverner Željko Rohatinski za spas hrvatskog škvera, značilo za Hrvatsku.

Ako u teoretiziranje uvedemo navedeno, činjenica da je visoko euriziranoj Hrvatskoj pogodovala monetarna politika ECB-a ostaje. Hrvatski su građani zahvaljujući europskoj središnjici iskusili relativno niske kamate na stambene kredite koji su u jeku monetarne razuzdanosti iznosili 1.44% u europodručju i 2,8% u Hrvatskoj.

>>>Kamate na subvencionirane stambene kredite i dalje daleko od europskih

To bi moglo izgledati ohrabrujuće i dobro, dok ne krenete propitivati zašto HNB naizgled ne može neovisno stvoriti uvjete kakve uživaju građani u europodručju ili se ne zagledate u Švicarsku, Dansku ili Švedsku koje nisu, niti imaju namjeru usvojiti euro, a čija je iskustva Šonje previdio.

Prešućeno, ignorirano

Konkretno i na primjeru Danske, koja je zatražila izuzeće od usvajanja eura, autohtona je “monetarna čarolija” komercijalnim bankama omogućila da stambene kredite na rok od 20 godina građanima ponude uz kamatnu stopu od 0%, što je, priznat ćete, mucho bolje od postignuća ECB-a ili HNB-a.

>>>Danske banke ponudile stambene kredite na rok do 20 godina uz kamatnu stopu od 0 posto

Sličan se, u Hrvatskoj očito nezamisliv scenarij odigrao i u Švedskoj, pa i Njemačkoj, po čijoj  je mjeri, ako ćemo iskreno, a uslijed značaja gospodarstva valjda i opravdano, eurozona i skrojena.

>>>Extra! Extra! Zajmovi po negativnoj kamatnoj stopi od -0.4%!: Njemačka

Hrvati, što u kolumni zrcali i Šonje, vole reći da smo inferiorni, da nemamo uvjeta niti argumente za održavanje monetarnog suvereniteta, no zbilja bi mogla biti bolja od nedostatka samopouzdanja ili pesimizma.

Primjerice, ljudi rado argumentiraju kao je lako zemljama bogatima naftom uživati u monetarnom suverenitetu, one imaju podlogu. S druge strane, to bi bilo podjednako lako reći za nacije blagoslovljene turizmom i priljevom deviza, samo kad nam umovi ne bi bili selektivni a oči širom zatvorene.

Teško je izgubiti ono što ne koristiš

Možda najmučnije za hrvatske suvereniste i kunu, ulazak u europodručje uistinu bi mogao rezultirati boljom zbiljom. Hrvatska je od monetarnog suvereniteta davno i očito odustala pa niti ne pokušava voditi neovisnu politiku. Naše vlasti govore da građanima subvencioniraju stambene kredite dok iste subvencioniraju bankama u ponajgoroj maniri “novogovora” u 1984.

Zlo i naopako, reklo bi se.

HNB je pak, budimo iskreni, poput fikusa koji povremeno brani kunu dok čeka input iz središnjice. Moglo bi se stoga reći da predajom suvereniteta ne gubimo ništa, jer je on iluzoran i jer je teško izgubiti nešto što ne koristiš.

It was a bad call Ripley. It was a bad call…

Kako bilo, čak bi i najžešći pobornici predaje u aktualnim okolnostima trebali stati na loptu i pažljivo promotriti situaciju u realnom vremenu.

>>>Ulazak Hrvatske u eurozonu koincidira s gašenjem tiskare, triježnjenjem

Hrvatska, potencijalno u maniri božanske komedije i životnog poučka, u eurozonu hita u trenutku stezanja monetarne politike. Mi na “party” doslovce stižemo kad je on gotov a njegove sudionike očekuje “cold turkey” – više nego manje mučno i bolno triježnjenje i “skidanje s ovisnosti” o jeftinom novcu.

Uvjete smo i više nego zadovoljili, Europskoj uniji ulazak Hrvatske u europodručje u za Hrvatsku nepovoljnom trenutku odgovora zbog odnosa s javnošću. Nama pak izvjesni novi inflatorni pritisci i monetarno stezanje u aktualnim okolnostima i realnom vremenu uistinu ne trebaju. Bilo bi stoga dobro da koračamo pažljivo, bez žurbe i u nacionalnom interesu.

Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima

Comments (1)

  1. […] >>>Selektivni argumenti za euro u osvrtu Šonje iz nerealnog vremena […]

Comments are closed.