Politika

Slovenija u EP šalje politički mainstream: anketa  

Na izborima za Europski parlament koji se u Sloveniji održavaju u nedjelju najveći broj glasova i mandata  mogu očekivati kandidatske liste većih, već etabliranih stranaka, od kojih je jedna oporbena, a dvije iz sada vladajuće lijevo-liberalne koalicije, pokazala je najnovija anketa objavljena u ponedjeljak.

Na izborima za Europski parlament prije pet godina u Sloveniji je sudjelovalo skromnih 23 posto birača, a ove je godine u kampanji više pažnje posvećeno aktiviranju mladih da se odazovu na izbore u što većem broju i tako snažnije nego do sada  suodlučuju o pitanjima europske budućnosti.

Prema anketi Vox populi, koju je na 700 ispitanika od 14. do 16. svibnja za Slovensku televiziju i dnevne listove Dnevnik i Večer provela agencija Ninamedia, za zajedničku listu Slovenske demokratske stranke (SDS) i Slovenske pučke stranke (SLS) glasovalo bi 18,9 posto birača, za samostalnu listu stranke Socijalnih demokrata (SD) 18,1 posto, a za kandidate Liste Marjana Šarca (LMŠ) 16,9 posto.

Nositelj liste SDS-a, čiji je predsjednik Janez Janša, a koja se na ovim izborima odlučila za predizbornu koaliciju s SLS-om, nekadašnji je ministar obrazovanja i dugogodišnji zastupnik u Europskom parlamentu Milan Zver,  predizbornu listu Socijalnih demokrata (SD), čiji je predsjednik Dejan Židan, predvodi također već dugogodišnja europarlamentarka Tanja Fajon, dok je premijer Marjan Šarec kao nositeljicu liste postavio do sada malo poznatu novinarku Irenu Jovevu, promivirajući svoju kadrovsku politiku “novih lica” i smjene generacija u politici.

Prema istoj anketi, lista demokršćanske Nove Slovenije (NSI) koju predvodi  Ljudmila Novak mogla bi dobiti 7,6 posto glasova, Demokratska stranka umirovljenika (DESUS) 6,8 posto, Ljevica (L) 5,8 posto, Slovenska nacionalna stranka (SNS) 5 posto, dok ostale liste po anketi  nemaju teoretskih  izgleda za dobivanje nekog od mandata u idućem sastavu Europskog parlamenta.

Slovenija je članica EU-a od 2004. godine, a svoje zastupnike u Europskom parlamentu bira po treći put.

Izbori se održavaju po proporcionalnom sustavu, a glasuje se za listu kandidata, s mogućnošću davanja preferencijalnog glasa za pojedinog kandidata. Slovenija, sukladno Lisabonskom ugovoru, ima pravo na osam zastupnika u Europskom parlamentu, a u slučaju izlaska Velike Britanije iz EU-a dobila bi još jednog.

Službena predizborna kampanja počela je 26. travnja,  ali je po ocjenama promatrača bila pretežno usmjerena na domaće, a ne europske teme, s izuzetkom nekih tema, kao što su migracije, utjecaj malih država na odluke u institucijama EU-a te položaj države u međunarodnim odnosima i sa susjednim državama.