Banke u europodručju mogu očekivati “nagradu” od više milijardi eura ako ECB usvoji nove smjernice monetarne politike, izračunao je Reuters.
>>>‘Široka sloga’ o nužnosti daljnjeg opuštanja monetarne politike: zapisnik ECB-a
No, profit od uvođenja višeslojne, razredne kamatne stope, o čemu se mjesecima raspravlja, neće biti ravnomjerno raspoređen već će pogodovati velikim bankama, posebice u Njemačkoj i Francuskoj gdje su komercijalne banke ponajbolje pozicionirane za primanje novca.
Izgledno je naime da će ECB pod pritiskom unutarnjih i vanjskih faktora, uključujući brexit i trgovinske ratove, u rujnu produbiti negativnu kamatnu stopu s kojom bankama naplaćuje prekonoćno “sjedenje na gotovini” s aktualnih -0.4% na -0.6%. Smanjenje će vjerojatno popratiti zavjet o dugoročnom zadržavanju stope na ultraniskim razinama, a moguća je i najava nove runde kupovine obveznica, odnosno stvaranja novca.
Navedeno utječe na profitabilnost banaka, koje monetarna politika u europodručju već prisiljava na ponudu kredita uz rekordno minimalne kamatne stope te stoga nemaju manevarskog prostora za prenošenje gubitka od “naplate parkinga” svojim zajmoprimcima, biznisima i domaćinstvima.
Arbitrarno praštanje
Da bi ublažila udarac, Europska središnja banka namjerava uvesti razrede i “praštati” dio spomenutog penala na čuvanje novca, pojedine banke bi bile izuzete od kamatne stope na temelju arbitrarnih i totalno netransparentnih odluka.
Negativne kamatne stope “će dodatno pritisnuti prihode,” komentirao je direktor rejting agencije Scope, Marco Troiano. “Uvođenje slojevite stope moglo bi ublažiti udarac, osobito bankama sa značajnim viškom likvidnosti.”
Banke ECB-u trenutno plaćaju oko 7 milijardi eura godišnje za višak novca koji prema zakonu moraju “parkirati” u središnjici. Taj bi se iznos povećao na 8.8 milijarde eura ukoliko se uvede negativna kamatna stopa od -0.5 posto, kalkulira Reuters na temelju podataka dostupnih s krajem lipnja.
Iako se o izgledu nove “sheme za praštanje” ECB-a može samo nagađati, iskustva drugih središnjih banaka od Švicarske do Japana sugeriraju da bi banke, ovisno o detaljima i razredu u kojem se pronađu, od ECB-a mogle dobiti oproste u ukupnom iznosu od 4.4 do 6.6 milijarde eura.
Neovisno o finalnoj verziji, ECB novac u europodručju već distribuira arbitrarno i neravnomjerno, što će nova monetarna politika pospješiti. Reuters sugerira da bi u pojedinim, perifernim dijelovima eurozone moglo doći i do povratne sprege, te bi kamatne stope za krajnje korisnike, bili oni poduzetnici ili građani, umjesto da padaju mogle porasti. Hrvatska bi, da je kojim slučajem već u eurozoni, pritom prošla loše, u korelaciji s količinom novca u financijskom, bankarskom sustavu i svojim ekonomskim značajem za ukupno europsko gospodarstvo.
Kontekst
Europska središnja banka je u nastojanju da potakne eurozonu i postigne ciljanu stopu inflacije od nešto ispod dva posto u srednjom roku stvorila, tiskala ako preferirate, više od 2.5 bilijuna eura kroz programe kvantitativnog popuštanja i taj novac neravnomjerno podijelila, velikom većinom velikim članicama europodručja, posebice Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj i Italiji.
>>>Dalio: monetarna politika kakvu poznajemo je na umoru i zamijenit će je nešto poput MMT-a
Naslijeđena, ili možda urođena pogodnost znači da bi banke u navedenim zemljama nakon uvođenja “slojevite kamatne stope” prošle bolje od banaka na periferiji. Reuters je izračunao da bi banke u Njemačkoj i Francuskoj, zahvaljujući stečenom višku likvidnosti, dobile “oproste” veće od milijardu eura
Uz navedeno, komercijalne banke u eurozoni se, za razliku od njihovih klijenata, mogu i zaduživati po negativnim kamatnim stopama kroz programe dugoročnog financiranja (TLTRO). Što u suštini znači da su plaćene za uzimanje novca.
>>>Naša ponuda da bankama plaćamo za uzimanje novca ne bi trebala postati trajni instrument: Nowotny
Sve skupa je pak krajnje netransparentno i, ako se pažljivije zagledate, možebitno šokantno. Naša je procjena, donekle u skladu s ocjenama Reutersa, da će nova monetarna politika, neovisno o njezinu konačnom izgledu, biti podjednako neučinkovita kao dosadašnje i dodatno pospješiti monetarnu nejednakost u europodručju i EU28. Naime, neovisno o basnoslovnim količinama koje zamisli ECB, novac ne nalazi put do realne ekonomije budući da većinom ostaje u financijskom sustavu gdje podiže cijene dionica, dok plaće i cijene u realnim ekonomijama nastavljaju propadati. To je pak jedan od razloga zbog kojih sve veći broj ekonomista predlaže da središnje banke umjesto poklanjanja novostvorenog novca bankarima, koji ne znaju što će s njime, peneze radije daruju direktno ljudima.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
