Najviši europski sud idućeg tjedna donosi odluku o poljskoj iteraciji potrošačke i bankarske agonije s kreditima u švicarskim francima. Presuda će utjecati na oko 700,000 građana i mogla bi pokopati profite poljskih banaka u dolazećim godinama, piše u analizi Reutersa.
>>>Presuda Europskog suda pravde o švicarcima ‘otvorena za interpretaciju’
Prošla su gotovo dva desetljeća otkako je pomama za jeftinim kreditima u švicarcima prohujala istočnom Europom i posebice Poljskom gdje iznos zaduženja građana seže do 31 milijarde dolara te čini gotovo trećinu svih kredita.
>>>Nove smjernice Komisije snaže poziciju (hrvatskih) žrtava lihvarskih ugovora
Anna Wojtowicz-Bartlomiejczuk je rekla da se našla duboko u dugovima kad je vrijednost franka skočila. “To je bilo kao da novac bacaš kroz prozor,” prisjetila se 39- godišnja majka dvoje djece iz Gdanjska.
Vrijednost švicarskog franka se nakon kraha Lehman Brothersa u 2008. godini s kojim je inaugurirana financijska kriza u odnosu na poljski zlot propela za 85%, samo u ovoj godini za 6%. Najbolnija je bila 2015. kad je švicarac “pušten s lanca” nakon odluke švicarske središnje banke da prekine s obranom tečaja.
>>>Izvješće o problematici zaduženosti građana kreditima u švicarskim francima: HNB 2015.
Baš kao u Hrvatskoj, brojni dužnici su u međuvremenu posegnuli za sudom što ovih dana kulminira u najveću postkomunističku krizu poljskih banaka. Podaci ministarstva pravosuđa pokazuju da se broj tužbi u prvom polugodištu 2019. povećao za 39% na 2021 postupaka.
Stiže lavina
U navedenom kontekstu Europski sud pravde (CJEU) 3. listopada donosi sud o zakonitosti ponude zajmova u stranim valutama Raiffeisen Banka u Poljskoj.
“Presuda će izazvati lavinu tužbi,” konstatirao je zastupnik vladajuće stranke Pravo i pravda (PiS) Janusz Szewczak.
Bankarski lobi ZBP procjenjuje da bi troškovi parnica banke mogli koštati više od 60 milijardi zlota (15 milijardi dolara) u slučaju prihvaćanja svih tužbi, što je četiri puta više od neto profita poljskih banaka u 2018. godini.
>>>RBA najavio ustavnu tužbu, nema namjeru pristajati na nagodbe: švicarci
Presuda CJEU-a bi mogla dodatno osnažiti i poziciju hrvatskih dužnika s prijepornim kreditima kojima je Vrhovni sud Republike Hrvatske već donio pobjedu presudom da su banke “povrijedile kolektivne interese i prava potrošača koristeći u njima nepoštene i ništetne ugovorne odredbe a da se o tome nije pojedinačno pregovaralo.”
