Hrvatski sabor je 31. listopada izglaso zakonski paket kojim se deregulira dio profesionalnih usluga u strukovnoj komori arhitekata te komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju. Tako je, primjerice, ukinuta obveza članstva u Komori za inženjere gradilišta i voditelje radove, čime će poslodavci biti izravno oslobođeni od parafiskalnog nameta koji je godišnje iznosio 1.800 kuna po radniku, što je ušteda od oko 10 milijuna kuna. Uz to, otvara se put slobodnoj tržišnoj konkurenciji i brži pristup tržištu rada za mlade ljude, kao i rastu produktivnosti hrvatskog gospodarstva. Pri donošenju ovih izmjena vodilo se računa prvenstveno o sigurnosti i zaštiti struke, a svi poslodavci i radnici koji žele koristiti usluge komora i dalje će imati tu mogućnost kroz dobrovoljni upis.
“Na komorama je sad da ponude svoje usluge na tržištu i siguran sam da će se stručnjaci dobrovoljno učlanjivati ako od toga budu imali jasne koristi. Ovom mjerom otvaramo tržište i uvodimo red, a to uvijek smeta onima koji su naučili živjeti na račun tuđeg rada,”
Izmjene zakona dio su kontinuiranih reformskih mjera koje provodi Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja s ciljem stvaranja povoljnijeg investicijskog okruženja. Ova mjera će izravno utjecati na veću konkurentnost graditeljstva, kao jedne od najvažnijih gospodarskih grana u zemlji, a uvest će se i mogućnost izbora koja je osnova tržišnog gospodarstva.
>>>Vlada prihvatila ukidanje obvezne članarine za komore arhitekata i inženjera: Štromar
Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar istaknuo je kako izmjene zakona omogućavaju uštede poduzetnicima i obrtnicima koje pak mogu preusmjeriti na druge stavke pa tako i veće plaće radnicima.
„Ako poduzetnicima smanjimo namete, ta sredstva mogu preusmjeriti u investicije, nove tehnologije ili plaće radnicima. Ukinuli smo obavezno članstvo u strukovnim komorama, ali ostavili mogućnost dobrovoljnog upisa. Na komorama je sad da ponude svoje usluge na tržištu i siguran sam da će se stručnjaci dobrovoljno učlanjivati ako od toga budu imali jasne koristi. Ovom mjerom otvaramo tržište i uvodimo red, a to uvijek smeta onima koji su naučili živjeti na račun tuđeg rada“, dodao je Štromar.
>>>Matija Posavec: hrvatski poduzetnik danas je opterećen s gotovo 500 nameta
Vrijedi podsjetiti Hrvatska ima 300 reguliranih zanimanja, što je 100 više do prosjeka Europske unije. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja nastavit će s provođenjem različitih mjera kojima je cilj daljnja deregulacija i uvođenje poštenih tržišnih principa. Od slobodnijeg, odnosno liberalnijeg, tržišta korist će na kraju imati svi – poduzetnici, radnici, ali i strukovna udruženja koje će zasigurno podignuti razinu kvalitete usluga kako bi privukla ili zadržala članstvo.
Ministarstvo
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.