Pandemija koronavirusa je u nezaboravnoj 2020. godini svijet zadužila za 24 bilijuna dolara, pokazala je nova studija Instituta za međunarodne financije (IIF).
Izvješće procjenjuje da se polovica iznosa odnosi na zaduživanje vlada, odnosno na javni dug s kojim se plaća šteta izazvana epidemiološkim mjerama.
>>>Udio duga u globalnom BDP-u raste ‘kao da nema sutra’
Globalne korporacije, banke i domaćinstva lani su se pak zadužile za 5.4 bilijuna, 3.9 bilijuna i 2.6 bilijuna dolara.
Združeno, udio duga u globalnom bruto proizvodu s godine je na godinu porastao za 35 postotnih bodova, na 355% i rekordnih 281 bilijuna dolara.
Sustavni rizici i zombie tvrtke
Reuters bilježi da je uspon daleko veći nego tijekom financijske krize, kada je dug u 2008. porastao za 10 postotnih bodova i u 2009. kada se vinuo za 15 poena.
U IIF-u procjenjuju da će se trend kratkoročno nastaviti.
“Očekujemo da će se globalni dug država ove godine povećati za dodatnih 10 bilijuna dolara i premašiti 92 bilijuna dolara,” napisali su u izvješću koje upozorava da bi se postupno ukidanje državne pomoći moglo pokazati izazovnim.
>>>‘Ne možeš štedjeti na putu iz krize’: njemački zastupnici odobrili kolosalno zaduživanje
“Prerano povlačenje državnih potpora moglo bi značiti plimu stečajeva i novi val loših kredita,” odvagnuli su iz IIF-a, s druge strane, postojana ovisnost o državnoj podršci može predstavljati “sustavni rizik”, kao i ohrabriti takozvane “zombie” tvrtke – najslabija i najzaduženija poduzeća – da preuzmu još više duga.
>>>Euroskupina razgovarala o skidanju kompanija s državne pomoći, Općoj klauzuli o bijegu
Istraživanje otkriva da je pomama za novcem bila osobito snažna u Europskoj uniji gdje je omjer duga u BDP-u nefinancijskog sektora porastao za oko 50 postotnih bodova u Francuskoj, Španjolskoj i Grčkoj.
Rapidno bildanje je uočljivo i u Britaniji i Kanadi, dok je Švicarska jedina od 61 analizirane nacije koja je iskusila pad udjela duga u BDP-u.
